Koje škole napuhuju ocjene iz hrvatskog?
Analiza inflacije ocjena u hrvatskim srednjim školama prema hrvatskom jeziku na A razini državne mature - top 10 najstrožih i 10 s najvećom inflacijom (2024./2025.).
Inflacija ocjena - pojava da škole daju više ocjene nego što bi rezultati na maturi pokazali - varira drastično od škole do škole. Analizirali smo rezultate svih hrvatskih srednjih škola prema hrvatskom jeziku na A razini državne mature i izdvojili one koje ocjenjuju najrealnije i one s najvećim raskorakom.
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja za školsku godinu 2024./2025., usporedili smo prosječnu školsku ocjenu i prosječnu ocjenu na državnoj maturi za svaku školu. Uspoređuju se isključivo ocjene učenika koji su pristupili A razini mature. Razlika (Δ = školska ocjena − ocjena na maturi) pokazuje koliko škola "napuhuje" ocjene. U obzir su uzete samo škole u kojima barem 10 učenika piše A razinu.
Inflacija ocjena - pojava da škole daju više ocjene nego što bi rezultati na maturi pokazali - varira drastično od škole do škole. Analizirali smo rezultate svih hrvatskih srednjih škola prema hrvatskom jeziku na A razini državne mature i izdvojili one koje ocjenjuju najrealnije i one s najvećim raskorakom.
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja za školsku godinu 2024./2025., usporedili smo prosječnu školsku ocjenu i prosječnu ocjenu na državnoj maturi iz hrvatskog jezika za svaku školu. Uspoređuju se isključivo ocjene učenika koji su pristupili A razini mature, a u obzir ulaze samo škole s najmanje 10 maturanata. Razlika (Δ = školska ocjena − ocjena na maturi) pokazuje koliko škola "napuhuje" ocjene - pozitivna vrijednost znači da su školske ocjene više od maturalnih, a negativna da škola ocjenjuje strože nego što matura potvrđuje. Prosječna inflacija na nacionalnoj razini iznosi +1.04, no raspon između najstrože i najblažije škole doseže čak 3.40 boda. Na jednom kraju spektra stoje gimnazije i ekonomske škole čije se ocjene gotovo u potpunosti poklapaju s maturalnim rezultatima, a na drugom strukovne i tehničke škole gdje učenici na maturi postižu i do 2.89 bodova manje nego u školi.
Županijske razlike u inflaciji ocjena iz hrvatskog jezika su izrazite. Dubrovačko-neretvanska županija bilježi najrealnije ocjenjivanje s prosječnom razlikom od samo +0.56, dok na drugom kraju stoji Ličko-senjska županija s inflacijom od +1.53 - gotovo trostruko većom. Razlika od skoro jedne pune ocjene između najstrože i najblažije županije upućuje na značajne regionalne nejednakosti u kriterijima ocjenjivanja.
Srednja škola u Veloj Luci jedina je škola u Hrvatskoj gdje učenici na maturi iz hrvatskog postižu znatno bolji rezultat nego u školi - razlika od -0.50 znači da tamošnji profesori ocjenjuju strože od državne mature. Slijede Ekonomska i Upravna škola u Splitu (Δ = -0.19) te Srednja škola Hrvatski Kralj Zvonimir (Δ = -0.17). Među najstrožima se ističu i dvije zagrebačke gimnazije - Gornjogradska i VII. gimnazija - s razlikom od svega -0.02, što znači gotovo savršen sklad školskog i maturalnog ocjenjivanja.
Industrijsko-obrtnička škola Virovitica prednjači s razlikom od +2.89 - njezini učenici u školi imaju prosječnu ocjenu 4.47, a na maturi postižu samo 1.58. Sličan obrazac pokazuju Komercijalna i trgovačka škola iz Bjelovara (+2.63) te Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina iz Zagrebačke županije (+2.61), čijih 75 maturanata u školi ima prosjek 4.63, a na maturi tek 2.03. Među deset škola s najvećom inflacijom nema nijedne gimnazije - dominiraju strukovne i tehničke škole iz različitih dijelova Hrvatske.
Tablica prikazuje 10 najstrožih i 10 škola s najvećom inflacijom ocjena iz hrvatskog jezika. Među najstrožima prevladavaju gimnazije s prosječnom razlikom blizu nule ili u negativnom području, dok škole s najvećom inflacijom bilježe razlike veće od +2.00. Stupac Δ pokazuje koliko je školska ocjena viša (+) ili niža (−) od ocjene na maturi - što je vrijednost bliža nuli, ocjenjivanje je realnije.
Prosječna inflacija ocjena u Hrvatskoj iznosi +1.04 - školske ocjene su u prosjeku više od ocjena na maturi.
Raspon između najstrože i najblažije škole iznosi čak 3.40.
Dubrovačko-neretvanska županija ima najmanju inflaciju ocjena (+0.56).
Ličko-senjska županija ima najveću inflaciju ocjena (+1.53).
| Škola | Prosjek mature | Prosjek ocjena |
|---|---|---|
| Srednja škola - Vela Luka | 3.41 | 2.90 |
| Ekonomska i Upravna škola - Split | 2.70 | 2.50 |
| Srednja škola Hrvatski Kralj Zvonimir | 2.95 | 2.79 |
| Gimnazija Dinka Šimunovića u Sinju | 3.56 | 3.46 |
| Gimnazija - Metković | 3.32 | 3.23 |
| Katolička gimnazija | 3.08 | 3.03 |
| Gimnazija Eugena Kumičića | 2.84 | 2.80 |
| Turističko-ugostiteljska škola - Šibenik | 3.17 | 3.12 |
| Gornjogradska gimnazija | 3.24 | 3.21 |
| VII. gimnazija | 3.48 | 3.46 |
| Industrijsko-obrtnička škola Virovitica | 1.58 | 4.47 |
| Komercijalna i trgovačka škola | 1.39 | 4.02 |
| Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina | 2.03 | 4.63 |
| Srednja Gospodarska škola | 1.67 | 4.17 |
| Srednja strukovna škola Marko Babić | 1.41 | 3.89 |
| Obrtničko-tehnička škola | 1.67 | 4.14 |
| Geodetska škola | 2.01 | 4.41 |
| Srednja strukovna škola Kralja Zvonimira | 1.60 | 3.73 |
| Tehnička škola Nikole Tesle | 1.65 | 3.76 |
| Drvodjeljska i Strojarska škola Rijeka | 1.40 | 3.50 |