Sve za upis - Arhitektura, Zagreb

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze - Arhitektura Zagreb.

Arhitektura Zagreb, ima kvotu od 132 mjesta, te 515 prijava u 2025. (3.9 kandidata po mjestu). To je 50 prijava manje nego 2024. godine. Prag za upis u 2025. iznosio je 643 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #37 u Hrvatskoj (pomak za 14 mjesta naviše).

Prag za upis je pao za 33 bodova u zadnje 3 godine (s 676 u 2023. na 643 u 2025.). Ukupan rezultat čine ocjene iz srednje škole, rezultati državne mature (40%) te prijemni ispit (60%).

Preddiplomski studij Arhitekture i urbanizma na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu traje tri godine (180 ECTS) i priprema studente za kreativno i odgovorno bavljenje složenom problematikom arhitekture i urbanizma. Program nudi 132 upisna mjesta, a u 2025. godini prijavilo se 515 kandidata (3.9 po mjestu), što je 50 prijava manje nego godinu ranije. Prag za upis u 2025. iznosi 643 boda. Po broju prijava, program je 37. u Hrvatskoj, što je pomak za 14 mjesta naviše u odnosu na prethodnu godinu.

Arhitektonski fakultet u Zagrebu jedini je specijalizirani fakultet za arhitekturu i urbanizam u Hrvatskoj. Studij kombinira inženjersku tradiciju s umjetničkim principima i procesom arhitektonskog projektiranja. Studenti se već od prve godine upoznaju s teorijskim i praktičnim znanjima kroz studijske projekte, a naglasak je na razvijanju kreativnog i intelektualnog razmišljanja. Fakultet njeguje širinu tehničkih znanja koja nadograđuje oblicima rada karakterističnima za arhitektonsko projektiranje. Prag za upis pada treću godinu zaredom: s 676 bodova u 2023. na 643 u 2025. godini. Unatoč tom padu praga, konkurencija ostaje visoka. Od 515 prijava u 2025. godini, čak 286 (56%) kandidata stavilo je Arhitekturu kao prvi izbor, što potvrđuje da interes za studij ne slabi. Vrhunac prijava bio je 2023. godine sa 635 kandidata. Ključna specifičnost bodovanja na ovom programu je prijemni ispit koji nosi čak 60% ukupnih bodova. Ocjene iz srednje škole čine 15%, dok se na maturi boduju Hrvatski jezik (A razina) s 2,50%, Matematika (B razina) s 20,00% i Likovna umjetnost s 2,50%. To znači da rezultati prijemnog ispita u velikoj mjeri određuju tko će se upisati, a školski uspjeh i matura imaju relativno mali udio.

Prag za upis pada treću godinu zaredom: s 676 bodova u 2023. preko 588 u 2024. do 643 u 2025. godini. Oscilacije su značajne (razlika od 88 bodova između najniže i najviše vrijednosti), što ukazuje na nestabilnost praga koja je tipična za programe s dominantnim prijemnim ispitom.

Broj prijava pao je s vrhunca od 635 u 2023. na 515 u 2025. godini. No, udio prvih izbora ostaje visok: 56% kandidata u 2025. stavlja Arhitekturu kao prvu opciju, što govori da pad ukupnih prijava ne znači nuž.

Prijemni ispit dominira bodovanjem s udjelom od 60%, dok ocjene iz srednje škole nose samo 15%. Na maturi se boduju Hrvatski jezik (A) 2,50%, Matematika (B) 20,00% i Likovna umjetnost 2,50%. Za uspješan upis presudna je priprema za prijemni ispit.

II. gimnazija iz Zagreba prednjači s 57 upisanih studenata (12.4%) kroz 8 godina podataka. Slijede Gimnazija Tituša Brezovačkog (45, 9.8%) i V. gimnazija Zagreb (40, 8.7%). Zanimljivo, Graditeljska tehnička škola dijeli peto mjesto s XV. gimnazijom (po 37 studenata), što pokazuje da uz gimnazije i strukovna škola tehničkog usmjerenja uspješno priprema kandidate za ovaj program.

Upisani studenti dolaze iz škola s natprosječnim rezultatima na maturi. Najveća razlika vidljiva je kod Hrvatskog jezika, gdje upisani imaju prosjek ocjena od 3.34 naspram nacionalnog prosjeka 2.61. Kod Engleskog jezika razlika je manja, ali apsolutne ocjene su najviše (4.10 upisani, 3.70 nacionalno), dok je na Likovnoj umjetnosti školska ocjena upisanih gotovo maksimalna (4.96).