Sve za upis na Ekonomski fakultet Zagreb - smjer Ekonomija
Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -Ekonomija EFZG.
Ekonomija EFZG, ima kvotu od 125 mjesta, te 2385 prijava u 2026. (19.1 kandidata po mjestu). To je 693 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 446 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #2 u Hrvatskoj (pomak za 1 mjesta naviše).
Prag za upis je pao za 27 bodova u zadnje 4 godine (s 472 u 2023. na 446 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.
Ekonomija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu jedan je od najtraženijih studija u Hrvatskoj. Fakultet ima međunarodne akreditacije EQUIS, AMBA i AACSB. Za 125 mjesta u 2026. stiglo je 2.385 prijava, odnosno 19,1 kandidata po mjestu, što je 693 prijave više nego godinu ranije. Po broju prijava program je drugi u Hrvatskoj. Prag za upis u 2026. iznosi 446 bodova.
Ekonomski fakultet u Zagrebu ima više od stoljeća tradicije: osnovan je 1920., a 2025. obilježio je 100 godina rada. Studij Ekonomije nije jednoliki program od prve do zadnje godine. Studenti tijekom studija upisuju usmjerenje i biraju izborne kolegije preko fakultetske burze izbornih kolegija, pa svatko dio studija slaže prema vlastitom interesu. Fakultet ima akreditacije EQUIS, AMBA i AACSB te certifikat ISO 9.001:2015, a razvoj karijere podupiru Ured za savjetovanje i razvoj karijera, Studentski poduzetnički inkubator i program Tax Academy. Na prijavama se vidi koliko je program tražen. S 1.692 prijave u 2025. broj je skočio na 2.385 u 2026., blizu rekordnih 2.427 iz 2019. Ipak, samo 96 kandidata (4 %) stavilo je Ekonomiju na prvo mjesto, što je manje od broja raspoloživih mjesta. Program je dakle vrlo čest rezervni izbor. Prag pritom ne raste jednako brzo kao prijave: kreće se od 472 boda u 2023. preko 431 u 2024. i 466 u 2025. do 446 u 2026. Pad od 20 bodova u godini rekordnog rasta prijava pokazuje da mnogi kandidati na kraju upišu svoj prvi izbor negdje drugdje. Bodovanje je jednostavno i nema prijemnog ispita. Prosjek svih ocjena iz srednje škole nosi 40 % bodova, a obavezni dio mature ukupno 30 %: Hrvatski jezik na A razini, Matematika i strani jezik na B razini, svaki po 10 %. Najveći pojedinačni udio među maturalnim predmetima, 20 %, nosi izborni ispit iz Politike i gospodarstva. Zato su dobre ocjene tijekom četiri godine i dobar rezultat iz Politike i gospodarstva najsigurniji put do upisa.
Prag nema stalan smjer i mijenja se iz godine u godinu: 472 boda u 2023., 431 u 2024., 466 u 2025. i 446 u 2026. Razlika između najviše i najniže vrijednosti iznosi 41 bod, pa prag iz jedne godine nije pouzdano mjerilo za iduću. Kandidatima je sigurnije ciljati na raspon oko 470 bodova.
Broj prijava porastao je s 1.692 na 2385, što je tek 42 prijave manje od rekorda iz 2019. (2.427). Samo 96 kandidata (4 %) navelo je program kao prvi izbor, a to je manje od 125 mjesta u kvoti. Ekonomija je zato prije svega popularan rezervni izbor, a ne prva želja većine kandidata.
Srednjoškolske ocjene nose 40 % bodova, obavezni dio mature 30 %, a izborni ispit iz Politike i gospodarstva 20 %. Prijemnog ispita nema. Uz visok prosjek ocjena, presudan je dobar rezultat iz Politike i gospodarstva, predmeta s najvećim pojedinačnim udjelom na maturi.
Prva ekonomska škola - Zagreb daje 1.026 upisanih, odnosno 22,3 % svih u osam godina podataka. To je dvostruko više od drugoplasirane Druge ekonomske škole (497) i Treće ekonomske škole (423). Među gimnazijama prednjače X. gimnazija Ivan Supek (298) i Gornjogradska gimnazija (265), a izvan Zagreba najviše upisanih dolazi iz Ekonomske škole Velika Gorica (244).
Upisani studenti najviše odskaču od nacionalnog prosjeka iz Hrvatskog jezika (2,84 naspram 2,61) i Matematike (2,66 naspram 2,50). Iz Politike i gospodarstva, predmeta koji nosi najviše bodova, upisani su praktički na razini nacionalnog prosjeka (2,84 naspram 2,85), a školsku ocjenu iz tog predmeta imaju čak nešto nižu (4,33 naspram 4,40).