Sve za upis na Ekonomski fakultet Zagreb - smjer Poslovna ekonomija

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -Poslovna ekonomija Zagreb.

Poslovna ekonomija Zagreb, ima kvotu od 980 mjesta, te 2993 prijava u 2026. (3.1 kandidata po mjestu). To je 552 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 482 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #1 u Hrvatskoj.

Prag za upis je pao za 26 bodova u zadnje 4 godine (s 509 u 2023. na 482 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.

Poslovna ekonomija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu je integrirani prijediplomski i diplomski sveučilišni studij. Studenti u jednom neprekinutom programu prolaze obje razine studija, od temeljnih ekonomskih predmeta do diplomske razine. Za kvotu od 980 mjesta u 2026. stiglo je 2.993 prijave, odnosno 3,1 kandidata po mjestu, i to je najviše u Hrvatskoj. Prag za upis iznosio je 482 boda.

Studij objedinjuje prijediplomsku i diplomsku razinu u jedan program, pa studenti nakon prvih godina ne moraju prolaziti zaseban upis na diplomski studij. Program se ne svodi na jedan zajednički put: fakultet organizira burzu izbornih kolegija i upis usmjerenja studija, pa svaki student u kasnijim godinama sam bira područje u kojem se specijalizira. Ekonomski fakultet nosi akreditacije EQUIS, AMBA i AACSB, a to su tri najvažnije međunarodne akreditacije poslovnih škola. Prag ne ide samo u jednom smjeru. Godine 2023. iznosio je 509 bodova, 2024. pao je na 472, 2025. porastao na 486, a 2026. iznosi 482. U odnosu na 2023. to je 27 bodova manje, ali posljednje tri godine prag se drži u uskom rasponu od 14 bodova. Broj prijava porastao je s 286 na 2993, ali brojku iz 2025. ne treba uzimati kao mjerilo: rekord iz 2019. iznosi 3.446 prijava, pa je 2026. bliže uobičajenoj razini od prethodne godine. Pouzdaniji pokazatelj je broj prvih izbora. 1.047 kandidata stavilo je ovaj program na prvo mjesto, a to je više od same kvote. Prijemnog ispita nema, pa bodovi dolaze samo iz ocjena i državne mature. Prosjek svih ocjena iz srednje škole nosi 40 %, a matura ukupno 50 %. Najviše pojedinačno vrijedi izborni predmet Politika i gospodarstvo s 20 %, dok hrvatski jezik na višoj razini, matematika i strani jezik nose po 10 %.

Prag je pao s 509 bodova u 2023. na 472 u 2024., a zatim se ustalio na 486 i 482 boda. Posljednje tri godine razlika između najnižeg i najvišeg praga iznosi samo 14 bodova, pa 482 boda možemo smatrati realnom orijentacijom za sljedeći upis.

S 2.993 prijave program je prvi u Hrvatskoj po popularnosti, ali i dalje ispod rekordnih 3.446 iz 2019. Program je kao prvi izbor navelo 1.047 kandidata, odnosno 35 % svih prijavljenih, a to je više kandidata nego što ima mjesta.

Ocjene iz srednje škole nose 40 % bodova, pa se prosjek iz svih razreda ne može nadoknaditi samo maturom. Na maturi najviše vrijedi Politika i gospodarstvo s 20 %, dvostruko više od hrvatskog jezika (A), matematike (B) i stranog jezika (B), koji nose po 10 %.

Tri zagrebačke ekonomske škole čine 42,3 % svih upisanih: Prva ekonomska škola s 1.026 studenata, Druga s 497 i Treća s 423. Od gimnazija se ističu X. gimnazija Ivan Supek (298) i Gornjogradska gimnazija (265), a izvan Zagreba prednjači Ekonomska škola Velika Gorica s 244 studenta.

Upisani studenti najviše odskaču na maturi iz hrvatskog jezika (2,84 naspram nacionalnih 2,61) i matematike (2,66 naspram 2,50). Iz Politike i gospodarstva, predmeta koji nosi najviše bodova, njihov prosjek od 2,84 jednak je nacionalnom, a školske ocjene gotovo se ne razlikuju od nacionalnog prosjeka.