Sve za upis na FER - Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb
Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -FER Zagreb.
FER Zagreb, ima kvotu od 660 mjesta, te 2032 prijava u 2026. (3.1 kandidata po mjestu). To je 302 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 690 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #3 u Hrvatskoj (pad za 1 mjesta).
Prag za upis je pao za 85 bodova u zadnje 4 godine (s 775 u 2023. na 690 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.
FER-ov prijediplomski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo traje tri godine i završava stjecanjem akademskog naziva sveučilišnog prvostupnika inženjera. Program ima kvotu od 660 mjesta, a u 2026. prijavilo se 2032 kandidata, što znači 3,1 kandidata po mjestu. To je 302 prijave više nego 2025. godine. Prag za upis iznosio je 690 bodova, a po broju prijava program zauzima 3. mjesto u Hrvatskoj, jedno mjesto niže nego prošle godine.
FER na prijediplomskoj razini nudi dva usmjerenja, Elektrotehniku i informacijsku tehnologiju te Računarstvo. Iz njih se studij grana u široku paletu diplomskih profila. Na elektrotehničkoj strani to su, među ostalima, Elektroenergetika s nuklearnim inženjerstvom, Automatika i robotika te Komunikacijske i svemirske tehnologije. Na računarskoj strani su Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi, Računarska znanost, Znanost o mrežama i Znanost o podacima. Takva širina znači da se odluka o užoj specijalizaciji ne mora donijeti već pri upisu. Prag se spušta četvrtu godinu zaredom: 775 bodova u 2023., 771 u 2024., 739 u 2025. i 690 u 2026. Pad se ubrzava, jer je samo zadnja godina donijela 49 bodova manje. Istodobno broj prijava raste s 1.730 na 2032, pa niži prag nije znak slabijeg interesa. Uz 660 mjesta konkurencija ostaje ozbiljna, a 826 kandidata stavilo je FER kao prvi izbor, što je više od kvote. Upis se boduje bez prijemnog ispita. Ocjene iz sva četiri razreda i prosjek obaveznog dijela mature zajedno nose 40 % bodova, svaka stavka po 8 %. Matematika na A razini nosi 36 %, a izborna Fizika 24 %. Hrvatski i strani jezik treba položiti na B razini, ali se ne boduju. U praksi to znači da 60 % ishoda ovisi o dva ispita na maturi.
Prag pada svake godine, ukupno 85 bodova od 2023. do 2026. Najveći pad dogodio se u zadnjoj godini: s 739 na 690 bodova. Kandidat s 700 bodova danas ima realne šanse, a prije tri godine bio bi daleko ispod granice.
Prijave rastu za 302, s 1.730 na 2032, iako se broj maturanata u Hrvatskoj smanjuje. Vrhunac od 2.411 prijava zabilježen je 2017. godine. Čak 826 kandidata (41 %) odabralo je FER kao prvi izbor, što je 1,25 kandidata po mjestu samo među onima kojima je FER prvi izbor.
Matematika A i Fizika zajedno nose 60 % bodova, a ocjene preostalih 40 %. Hrvatski i strani jezik se ne boduju. Bez prijemnog ispita rezultat iz matematike i fizike na maturi praktički odlučuje o upisu.
XV. gimnazija u Zagrebu dominira sa 724 upisana studenta, odnosno 26,5 % svih upisanih, dvostruko više od drugoplasirane V. gimnazije (359). Tehnička škola Ruđera Boškovića (271) jedina je strukovna škola među prvih pet. Izvan Zagreba prednjače III. gimnazija u Splitu (156) i Gimnazija Franje Petrića u Zadru (104).
Škole iz kojih dolaze upisani studenti na maturi iz Fizike postižu prosjek 3,49, a nacionalni prosjek je 2,37. Razlika od 1,12 ocjene je izuzetno velika. Kod Matematike je razlika gotovo cijela ocjena (3,49 naspram 2,50), dok je razlika u školskim ocjenama iz matematike tek 0,09. Matura ovdje razdvaja kandidate puno oštrije od svjedodžbe.