Sve za upis - Pedagogija, Filozofski fakultet Zagreb
Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -Pedagogija FFZG.
Pedagogija FFZG, ima kvotu od 33 mjesta, te 533 prijava u 2026. (16.2 kandidata po mjestu). To je 157 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 706 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #57 u Hrvatskoj (pomak za 8 mjesta naviše).
Prag za upis je pao za 34 bodova u zadnje 4 godine (s 740 u 2023. na 706 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.
Pedagogija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je jednopredmetni prijediplomski studij Odsjeka za pedagogiju. Na njega se nastavlja diplomski studij, koji se može upisati kao jednopredmetni ili dvopredmetni. Za 2026. godinu kvota iznosi 33 mjesta, a prijava je bilo 533, odnosno 16,2 kandidata po mjestu. To je 157 prijava više nego 2025., pa se program popeo na 57. mjesto po popularnosti u Hrvatskoj. Prag za upis u 2026. iznosio je 706 bodova.
Odsjek za pedagogiju pokriva cijelu obrazovnu vertikalu, od prijediplomskog i diplomskog do doktorskog studija. Uz to ima vlastiti Zavod za pedagogiju i Povjerenstvo za etičnost znanstvenih istraživanja. Nastava zahvaća različite razine obrazovanja, a kolegij "Kultura ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja" pokazuje da studij se ne ograničava na školu. Odsjek se bavi i aktualnim temama: nastavnici sudjeluju u javnim raspravama o tome što znači učiti u doba umjetne inteligencije. Studenti imaju svoj Klub studenata pedagogije i predstavnike u Vijeću Odsjeka. Zanimanje je u 2026. naglo poraslo. Prijave su skočile s 376 na 533, što je rast od gotovo 42 %, i približile se rekordu iz 2020. (577). Prag se pritom gotovo nije pomaknuo: 706 bodova naspram 708 godinu ranije. U zadnje četiri godine ukupno je pao za 34 boda, s 740 u 2023. Prvi izbor je ovaj program za 48 kandidata, što je 9 % svih prijava. Na 33 mjesta to je ipak 1,45 kandidata koji pedagogiju stavljaju na prvo mjesto, pa je stvarna konkurencija oštrija nego što pokazuje sam prag. Prijemnog ispita nema, pa odlučuju ocjene i državna matura. Najveći teret nose Hrvatski jezik na A razini (30 %) i prosjek svih ocjena iz srednje škole (30 %), a odmah iza njih strani jezik na A razini (22 %). Matematika se polaže na B razini i nosi samo 8 %, a izborni predmet 5 %. Popis izbornih predmeta je širok, od Informatike i Biologije do Logike i Likovne umjetnosti.
Prag pada treću godinu zaredom: s 740 bodova u 2023. na 718, 708 i 706 u 2026. Najveći pad dogodio se između 2023. i 2024. (22 boda). Zadnje dvije godine prag je praktički stabilan, iako je prijava bilo 157 više.
Prijave rastu s 376 na 533, što je skok od gotovo 42 % u samo godinu dana, i približavaju se rekordu iz 2020. (577). Kao prvi izbor program navodi 48 kandidata (9 %), a to je i dalje više od 33 raspoloživa mjesta.
Ocjene (30 %) i Hrvatski jezik na A razini (30 %) zajedno nose 60 % bodova, a uz strani jezik na A razini (22 %) čak 82 %. Matematika na B razini (8 %) i izborni predmet (5 %) imaju malu težinu. Presudni su zato jezični predmeti i dosljedno dobre ocjene tijekom četiri godine.
Na vrhu ljestvice dominiraju zagrebačke gimnazije: XVI. gimnazija (368, 12,9 %), IV. gimnazija (333, 11,7 %) i Klasična gimnazija (250, 8,8 %). Prva gimnazija iz Varaždina (205) jedina je izvan Zagreba u prvih pet i ispred X. gimnazije Ivan Supek (199). Gimnazije iz Karlovca, Čakovca i Dubrovnika pokazuju da studij privlači kandidate iz cijele Hrvatske.
Upisani su na maturi iznad nacionalnog prosjeka u gotovo svim predmetima. Iz Hrvatskog jezika imaju 3,16 naspram 2,61, što je razlika od 0,55 i ključno je jer taj predmet nosi 30 % bodova. Najveća je razlika iz Logike (3,62 naspram 2,80), a jedina iznimka je Latinski jezik (3,00 naspram 3,08).