Sve za upis na FSB - Strojarstvo, Zagreb
Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -FSB Strojarstvo Zagreb.
FSB Strojarstvo Zagreb, ima kvotu od 385 mjesta, te 1680 prijava u 2026. (4.4 kandidata po mjestu). To je 438 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 500 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #7 u Hrvatskoj.
Prag za upis je pao za 13 bodova u zadnje 4 godine (s 513 u 2023. na 500 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.
Studij strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu traje šest semestara na prijediplomskoj razini (180 ECTS), a nastavlja se četverosemestralnim diplomskim studijem (120 ECTS). Za 2026. godinu kvota iznosi 385 mjesta, a prijavilo se 1.680 kandidata, odnosno 4,4 kandidata po mjestu. Prag za upis iznosio je 500 bodova. Po broju prijava program je sedmi u Hrvatskoj.
Studij strojarstva na FSB-u obuhvaća širu struku nego većina studija strojarstva u svijetu. Uz klasično strojarstvo, ovdje se predaju i discipline koje se na stranim sveučilištima vode kao zasebni studiji: materijalika, proizvodno inženjerstvo i organizacija proizvodnje. Studenti se pripremaju za razvoj, konstruiranje, proizvodnju i održavanje strojeva, vozila i postrojenja, za modeliranje toplinskih, energetskih i proizvodnih procesa te za automatizaciju, robotizaciju, mjerenje i osiguranje kvalitete. Usmjerenje se bira tijekom studija, a fakultet uz strojarstvo nudi i srodne studije poput brodogradnje, mehatronike i robotike te zrakoplovnog inženjerstva. Prag je u četiri godine pao za 13 bodova, s 513 u 2023. na 500 u 2026. Kretanje ipak nije ravnomjerno: 2024. prag je pao na 464, 2025. narastao na 518, a ove godine opet se spustio. Broj prijava u 2026. iznosi 1680, što je daleko više od 111 zabilježenih prethodne godine, ali i manje od vrhunca iz 2016. (2.237). Pouzdaniji pokazatelj interesa su prvi izbori: 362 kandidata stavila su ovaj program na prvo mjesto, što je gotovo jednako kvoti od 385 mjesta. Prijemnog ispita nema. Ocjene iz srednje škole nose 42 % bodova, od čega 40 % otpada na prosjek svih ocjena, a po 0,5 % na petice iz matematike, fizike i kemije. Na maturi presuđuje Matematika na A razini s 40 %, a izborni predmet, kemija ili fizika, donosi dodatnih 15 %. Hrvatski i strani jezik na B razini su obavezni, ali ne nose bodove.
Prag pada, s 513 bodova u 2023. na 500 u 2026., ali uz velike oscilacije. Pad na 464 u 2024. i skok na 518 u 2025. pokazuju da se granica iz godine u godinu može pomaknuti i za više od 50 bodova.
Prijava je 1680, što je 4,4 kandidata po mjestu, ali i dalje ispod vrhunca iz 2016. (2.237). Prvi izbor je ovaj program za 362 kandidata (22 %), što gotovo pokriva kvotu od 385 mjesta.
Matematika na A razini nosi 40 % bodova i najvažnija je za upis, a uz nju se boduje i prosjek ocjena sa 40 %. Kemija ili fizika na maturi donosi još 15 %, pa kandidatu dobro ide u prilog ako je jak iz prirodoslovnih predmeta.
Tehnička škola Ruđera Boškovića u Zagrebu daje 301 upisanog studenta, odnosno 20,6 % svih upisanih kroz osam godina, što je više nego dvostruko od drugoplasirane X. gimnazije Ivan Supek (138). Pri vrhu su još V. gimnazija, Gimnazija Lucijana Vranjanina i I. tehnička škola Tesla. Izvan Zagreba prednjače Srednja škola Krapina (89) i Elektrostrojarska škola Varaždin (69).
Škole iz kojih dolaze upisani studenti iznad su nacionalnog prosjeka na maturi u svim predmetima. Najveća razlika je iz fizike (2,96 naspram 2,37) i matematike (3,01 naspram 2,50). Školske ocjene iz matematike pritom su gotovo jednake nacionalnom prosjeku (3,78 naspram 3,77), pa matura bolje od ocjena razlikuje upisane od ostalih.