Sve za upis na FSB - Zrakoplovno inženjerstvo i svemirska tehnika

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -FSB Zrakoplovstvo.

FSB Zrakoplovstvo, ima kvotu od 48 mjesta, te 644 prijava u 2026. (13.4 kandidata po mjestu). To je 266 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 603 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #43 u Hrvatskoj (pomak za 21 mjesta naviše).

Prag za upis je pao za 76 bodova u zadnje 4 godine (s 680 u 2023. na 603 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.

Zrakoplovno inženjerstvo i svemirska tehnika studij je Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, fakulteta koji od 1919. školuje inženjere strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Program ima kvotu od 48 mjesta, a u 2026. prima 644 prijave, odnosno 13,4 kandidata po mjestu. To je 266 prijava više nego 2025. godine. Po broju prijava program je 43. u Hrvatskoj i penje se za 21 mjesto. Prag za upis u 2026. iznosi 603 boda, najniži u posljednje četiri godine.

FSB je najveća hrvatska škola strojarstva: od 1919. na njemu je diplomiralo više od osamnaest tisuća inženjera i magistara strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Zrakoplovstvo je najuži od tih smjerova. Kvota od samo 48 mjesta čini ga jednim od manjih programa na fakultetu, a usmjerava se na letjelice i svemirsku tehniku, ne na opće strojarstvo. Brojke iz 2026. ne kreću se u istom smjeru. Prijave rastu sa 378 na 644, dakle za 70 %, a prag u isto vrijeme pada sa 712 na 603 boda. To je pad od 109 bodova u jednoj godini, nakon vrhunca od 740 bodova u 2024. Veći broj prijava ne znači nužno jaču konkurenciju na vrhu. Ovaj program kao prvi izbor navodi samo 60 kandidata (9 %), što je tek 1,25 kandidata po mjestu. Prag zato najviše određuju kandidati kojima je zrakoplovstvo jedna od nekoliko opcija. Bodovanje je jednostavno i nema prijemnog ispita. Prosjek svih ocjena nosi 40 %, a petice iz matematike, fizike i kemije donose još po 0,50 %. Na maturi odlučuje Matematika na A razini s 40 %, a Fizika ili Kemija kao izborni predmet nosi 15 %. Hrvatski i strani jezik na B razini obavezni su, ali ne nose bodove. Matematika A je zato predmet koji najviše odlučuje o upisu.

Prag raste sa 680 bodova u 2023. na 740 u 2024., a zatim dvije godine zaredom pada: na 712 u 2025. i na 603 u 2026. Pad od 109 bodova u jednoj godini izuzetno je velik za program s kvotom od 48 mjesta. Kandidatu koji je prije dvije godine trebao 740 bodova danas je dovoljno 137 bodova manje.

Broj prijava raste sa 378 na 644, što je porast od 70 % u godini u kojoj se broj maturanata smanjuje. Ipak, samo 60 kandidata (9 %) navodi ovaj program kao prvi izbor, odnosno 1,25 kandidata po mjestu. Dio tih prijava zato su rezervni izbori.

Matematika na A razini s 40 % ukupnih bodova najvažniji je pojedinačni čimbenik, a uz nju se boduje i Fizika ili Kemija s 15 %. Ocjene iz srednje škole nose ukupno 42 %, od čega 40 % prosjek svih ocjena. Hrvatski i strani jezik obavezni su na B razini, ali ne donose bodove.

Tehnička škola Ruđera Boškovića iz Zagreba daje 301 upisanog studenta, odnosno 20,6 %, više nego X. gimnazija Ivan Supek (138) i V. gimnazija (113) zajedno. Dvije tehničke škole u prvih pet, uz Teslu sa 104 studenta, pokazuju da strukovni tehnički put ovdje dobro konkurira gimnazijama. Izvan Zagreba se ističu Srednja škola Krapina (89) i Elektrostrojarska škola Varaždin (69).

Upisani dolaze iz škola koje su iznad nacionalnog prosjeka na svim maturalnim predmetima, a najveća je razlika iz Fizike (2,96 naspram 2,37) i Hrvatskog jezika (3,18 naspram 2,61). Zanimljiva je Matematika: školska ocjena gotovo je jednaka nacionalnoj (3,78 naspram 3,77), ali je rezultat na maturi viši za 0,51. Te škole očito bolje pripremaju za maturu nego što to pokazuju njihove ocjene.