Sve za upis na Geodetski fakultet Zagreb - Geodezija i geoinformatika
Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze - Geodezija Zagreb.
Geodezija Zagreb, ima kvotu od 120 mjesta, te 485 prijava u 2025. (4.0 kandidata po mjestu). To je 104 prijava manje nego 2024. godine. Prag za upis u 2025. iznosio je 540 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #43 u Hrvatskoj (pomak za 6 mjesta naviše).
Prag za upis je porastao za 78 bodova u zadnje 3 godine (s 462 u 2023. na 540 u 2025.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature - nema prijemnog ispita.
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, s više od 60 godina tradicije, jedini je fakultet u Hrvatskoj koji obrazuje stručnjake iz područja geodezije i geoinformatike. Prijediplomski studij Geodezija i geoinformatika nudi 120 upisnih mjesta, a u 2025. godini prijavilo se 485 kandidata (4.0 po mjestu). Prag za upis dosegnuo je 540 bodova, što je najviša razina u posljednje tri godine. Unatoč padu broja prijava za 104 u odnosu na 2024., program se i dalje rangira na visokom 43. mjestu po popularnosti u Hrvatskoj. Prijemnog ispita nema, pa o upisu odlučuju isključivo ocjene iz srednje škole i rezultati državne mature.
Geodetski fakultet jedino je visoko učilište u Hrvatskoj iz znanstvenog područja tehničkih znanosti, polja geodezije. Studij obuhvaća geodeziju i geoinformatiku, a studenti se obrazuju za rad s najsuvremenijim mjernim tehnologijama, prostornim podacima i geoinformacijskim sustavima. Fakultet aktivno sudjeluje u istraživačkim projektima, ima vlastite laboratorije i Opservatorij Hvar, što studentima omogućuje praktičan rad od samog početka studija. Prag za upis bilježi stalan rast: s 462 boda u 2023. na 528 u 2024. i 540 bodova u 2025. godini. Taj porast od 78 bodova u tri godine signal je rastuće konkurencije među prijavljenima. Broj prijava pao je sa 589 na 485, no valja uzeti u obzir demografski pad broja maturanata u Hrvatskoj. Udio prvih izbora ostaje solidan: 136 od 485 prijava (28%) stavilo je geodeziju kao prvi izbor, što upućuje na stabilan interes među kandidatima koji zaista žele studirati ovaj program. Bodovanje je jasno strukturirano: ocjene iz srednje škole nose 40% ukupnih bodova, dok preostalih 60% dolazi s državne mature. Ključni predmet je Matematika na višoj (A) razini koja sama nosi čak 50% bodova. Uz to se boduje jedan izborni predmet, Informatika ili Fizika, s udjelom od 10%. Hrvatski jezik i strani jezik na osnovnoj (B) razini ulaze u kriterije, ali ne donose dodatne bodove. Bez prijemnog ispita, uspjeh na maturi iz matematike praktički je presudni faktor za upis.
Prag za upis raste treću godinu zaredom: 462 boda (2023.), 528 (2024.), 540 (2025.). Porast od 78 bodova u tri godine znači da kandidatima treba sve bolji prosjek i matura za siguran upis.
Broj prijava pao je sa 589 na 485, no s obzirom na demografski pad broja maturanata, to ne mora značiti manji interes. Od 485 prijava, 136 (28%) stavilo je geodeziju kao prvi izbor. Najveći broj prijava bio je 2016. godine (684), kada je i populacija maturanata bila veća.
Matematika na A razini donosi čak 50% ukupnih bodova i daleko je najvažniji faktor za upis. Ocjene iz srednje škole nose 40%, a izborni predmet (Informatika ili Fizika) dodatnih 10%. Prijemnog ispita nema.
Dominantan izvor studenata je Geodetska škola u Zagrebu s 77 upisanih (26.1% ukupnog broja kroz 8 godina). Slijede Gimnazija Jurja Barakovića iz Zadra (36) i dubrovačka Gimnazija (22). Zanimljivo, među pet vodećih škola nalaze se i Građevinska tehnička škola iz Rijeke te brodska Srednja škola Matije Antuna Reljkovića.
Upisani studenti imaju natprosječne rezultate na maturi iz hrvatskog jezika (2.99 naspram nacionalnog prosjeka 2.61) i engleskog (3.90 naspram 3.70). Rezultati iz matematike (2.56) blizu su nacionalnog prosjeka (2.50), dok su školske ocjene iz informatike iznadprosječne (4.79 naspram 4.73). Profil upisanog studenta ukazuje na solidne općeobrazovne temelje, a ne isključivu STEM orijentaciju.