Sve za upis - Građevinarstvo, GFOS Osijek

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze - Građevinarstvo Osijek.

Građevinarstvo Osijek, ima kvotu od 120 mjesta, te 547 prijava u 2022. (4.6 kandidata po mjestu). To je 34 prijava manje nego 2021. godine. Prag za upis u 2025. iznosio je 448 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #51 u Hrvatskoj (pad za 11 mjesta).

Prag za upis je porastao za 18 bodova u zadnje 3 godine (s 430 u 2023. na 448 u 2025.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature - nema prijemnog ispita.

Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek (GFOS) nudi preddiplomski sveučilišni studij Građevinarstva u trajanju od tri godine, nakon kojeg studenti stječu titulu sveučilišnog prvostupnika inženjera građevinarstva. Program prima 120 studenata godišnje, a u 2022. godini prijavilo se 547 kandidata, što daje omjer od 4,6 kandidata po mjestu. Prag za upis u 2025. iznosi 448 bodova, što je porast od 18 bodova u odnosu na 2023. godinu. Prijemnog ispita nema, pa o upisu odlučuju isključivo ocjene iz srednje škole i rezultati državne mature.

GFOS, koji ove godine obilježava više od 45 godina postojanja, jedan je od prepoznatljivih tehničkih fakulteta u Slavoniji. Fakultet raspolaže suvremenim laboratorijima i aktivno sudjeluje u znanstvenim projektima, uključujući seizmološka istraživanja. Studij Građevinarstva kombinira temeljne inženjerske discipline s praktičnim radom, a studenti imaju pristup stručnoj praksi i demonstraturi već tijekom preddiplomskog studija. Prag za upis kontinuirano raste: s 430 bodova u 2023. preko 425 u 2024. (blaži pad) do 448 bodova u 2025. Ukupni trend ukazuje na pojačanu konkurenciju unatoč demografskom padu broja maturanata. Najveći broj prijava zabilježen je 2017. (619), a od 547 prijava u 2022. čak 145 kandidata (27%) stavilo je Građevinarstvo na GFOS-u kao prvi izbor. Po broju prijava, program se nalazi na 51. mjestu u Hrvatskoj. Bodovanje se temelji na prosjeku svih ocjena iz srednje škole (40% ukupnih bodova) te rezultatima državne mature. Na maturi se boduju Matematika na B razini s udjelom od 40% i Fizika s udjelom od 20%. Hrvatski jezik i strani jezik na B razini ulaze u obavezni dio mature, ali ne nose dodatne bodove u selekcijskom postupku. Budući da nema prijemnog ispita, kvaliteta školskog uspjeha i priprema za maturu iz matematike i fizike presudni su faktori za upis.

Prag za upis raste: s 430 bodova u 2023. na 448 u 2025. godini, što je porast od 18 bodova u tri godine. Jedini blaži pad zabilježen je 2024. (425), no 2025. donosi najviši prag u promatranom razdoblju.

Najveći broj prijava bio je 2017. (619), a do 2022. pao je na 547. Ipak, udio prvih izbora od 27% pokazuje da značajan dio kandidata ciljano odabire ovaj program. Pad ukupnih prijava treba promatrati u kontekstu demografskog smanjenja broja maturanata u Hrvatskoj.

Ocjene iz srednje škole nose 40% ukupnih bodova. Preostalih 60% dolazi s državne mature, pri čemu su ključni predmeti Matematika na B razini (40%) i Fizika (20%). Prijemnog ispita nema, pa je priprema za maturu iz matematike i fizike najvažniji korak prema upisu.

Uvjerljivo najveći broj upisanih dolazi iz Graditeljsko-Geodetske škole u Osijeku (199 studenata, 23% ukupnog broja u 8 godina). Slijede Tehnička škola Ruđera Boškovića iz Vinkovaca (89) i Tehnička škola iz Slavonskog Broda (69). Dominacija strukovnih tehničkih škola iz Slavonije potvrđuje regionalni karakter programa.

Upisani studenti na maturi iz matematike postižu prosjek od 2,60 (nacionalni 2,50), a iz fizike 2,18, što je čak ispod nacionalnog prosjeka od 2,37. Školske ocjene iz fizike također su nešto niže (4,03 prema 4,11 nacionalno). Rezultati pokazuju da program privlači solidne, ali ne iznadprosječne maturante u prirodoslovnim predmetima.