Sve za upis - Medicinska biokemija, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Zagreb

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze - Medicinska biokemija Zagreb.

Medicinska biokemija Zagreb, ima kvotu od 35 mjesta, te 518 prijava u 2025. (14.8 kandidata po mjestu). To je 138 prijava manje nego 2024. godine. Prag za upis u 2025. iznosio je 717 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #35 u Hrvatskoj (pomak za 6 mjesta naviše).

Prag za upis je pao za 39 bodova u zadnje 3 godine (s 756 u 2023. na 717 u 2025.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature - nema prijemnog ispita.

Medicinska biokemija na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu petogodišnji je integrirani studij koji obrazuje stručnjake za laboratorijsku dijagnostiku, analizu bioloških uzoraka i praćenje zdravstvenog stanja pacijenata. S kvotom od samo 35 mjesta i 518 prijava u 2025. godini, konkurencija iznosi gotovo 15 kandidata po mjestu. Prag za upis u 2025. iznosi 717 bodova, što je blagi pad u odnosu na 756 bodova iz 2023. godine. Prijemnog ispita nema, pa o upisu odlučuju isključivo ocjene iz srednje škole i rezultati državne mature.

Farmaceutsko-biokemijski fakultet jedini u Hrvatskoj izvodi studij medicinske biokemije. Program obuhvaća kolegije iz analitičke kemije, biokemije i molekularne biologije, medicinske biokemije i hematologije, mikrobiologije te toksikologije. Fakultet raspolaže specijaliziranim zavodima, uključujući Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju te Centar za primijenjenu medicinsku biokemiju, što studentima omogućuje praktičan rad od ranih godina studija. Prag za upis bilježi pad: s 756 bodova u 2023. na 715 u 2024. i 717 u 2025. godini. Broj prijava također opada: 2025. ih je bilo 518, dok ih je 2017. bilo čak 801. No, taj pad treba sagledati u kontekstu demografskog smanjenja broja maturanata u Hrvatskoj. Konkurencija i dalje ostaje visoka jer je samo 53 kandidata (10%) u 2025. odabralo ovaj program kao prvi izbor, što znači da većina prijavljenih istovremeno cilja i na druge kompetitivne programe poput medicine ili farmacije. Bodovanje snažno nagrađuje prirodoslovne predmete na maturi. Matematika na A razini nosi 20% ukupnih bodova, jednako kao biologija i kemija (svaka po 20%). Hrvatski i strani jezik na A razini nose po 5%, dok ocjene iz srednje škole čine preostalih 25%. Bez prijemnog ispita, uspjeh na maturi iz kemije, biologije i matematike praktički odlučuje o upisu.

Prag za upis pao je za 39 bodova u tri godine: s 756 (2023.) na 717 bodova (2025.). Zanimljivo, prag se između 2024. (715) i 2025. (717) praktički stabilizirao, što ukazuje da je dno možda dosegnuto.

Broj prijava pao je sa 656 na 518 u 2025. godini, no pad treba čitati u kontekstu sve manjeg broja maturanata u Hrvatskoj. Od 518 prijavljenih, samo 53 (10%) stavilo je medicinsku biokemiju kao prvi izbor, što pokazuje da većina kandidata primarno cilja na druge programe.

Matura nosi čak 75% ukupnih bodova: biologija, kemija i matematika (svaka po 20%) zajedno donose 60%. Hrvatski i strani jezik (po 5%) dopunjuju, dok ocjene iz srednje škole nose preostalih 25%. Prijemnog ispita nema.

Prirodoslovna škola Vladimira Preloga dominira s 97 upisanih studenata (15.8%) u osam godina praćenja. Slijede Gimnazija Lucijana Vranjanina (67, 10.9%) i XV. gimnazija Zagreb (54, 8.8%). Izvan Zagreba, najviše studenata dolazi iz Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu (43).

Upisani studenti postižu znatno bolje rezultate od nacionalnog prosjeka na svim maturalnim predmetima. Najveći odmak vidljiv je u biologiji (3.15 naspram nacionalnih 2.46) i kemiji (3.33 naspram 2.64), što odgovara činjenici da ta dva predmeta nose 40% ukupnih bodova.