Sve za upis na PMF - Molekularna biologija, Zagreb
Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -Molekularna biologija Zagreb.
Molekularna biologija Zagreb, ima kvotu od 42 mjesta, te 570 prijava u 2026. (13.6 kandidata po mjestu). To je 80 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 761 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #49 u Hrvatskoj (pad za 7 mjesta).
Prag za upis je pao za 46 bodova u zadnje 4 godine (s 808 u 2023. na 761 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.
Molekularna biologija na Biološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu je trogodišnji sveučilišni prijediplomski studij koji spaja biologiju, kemiju i fiziku na razini stanice i molekule. Po završetku studenti mogu nastaviti na diplomskoj razini, uključujući međunarodni diplomski studij Biotehnologija i molekularna biologija. Za 42 mjesta u 2026. prijavilo se 570 kandidata, što znači 13,6 prijava po mjestu i 80 više nego 2025. godine. Prag za upis iznosio je 761 bod. Unatoč rastu prijava, program po popularnosti pada sa 42. na 49. mjesto u Hrvatskoj.
Studij se izvodi na Biološkom odsjeku PMF-a, gdje nastavu nosi Zavod za molekularnu biologiju, uz Botanički zavod, Zoologijski zavod, Zavod za animalnu fiziologiju i Zavod za mikrobiologiju. Odsjek nudi laboratorijsku i stručnu praksu, terensku nastavu i izborne predmete, a studij završava završnim radom. Prijediplomska razina prirodno vodi prema diplomskom studiju, pa tako i prema međunarodnom programu Biotehnologija i molekularna biologija. Prag ne pada ravnomjerno, nego skokovito. Nakon 808 bodova u 2023. naglo pada na 738 u 2024., zadržava se na 739 u 2025., a zatim raste na 761 u 2026. Ukupna razlika od 47 bodova u četiri godine tako potječe iz jednog pada, dok najnoviji podaci pokazuju oporavak. Konkurencija je oštra: 13,6 kandidata po mjestu stavlja ovaj studij među zahtjevnije prirodoslovne programe, iako je broj prijava još daleko od rekordnih 703 iz 2016. Bodovanje se temelji isključivo na ocjenama i državnoj maturi, bez prijemnog ispita. Biologija nosi 30 %, jednako kao prosjek svih srednjoškolskih ocjena, a matematika na A razini 20 %. Hrvatski (3 %) i strani jezik (2 %) imaju simboličnu težinu, dok se kao drugi izborni predmet polaže kemija ili fizika. Za upis su presudni biologija i matematika, uz kvalitetan prosjek ocjena.
Prag u 2024. pada sa 808 na 738 bodova i zatim se oporavlja: 739 u 2025. i 761 u 2026. Rast od 22 boda u posljednjoj godini prati rast prijava, pa je za 2027. realnije računati s pragom oko 760 nego s razinom iz 2024.
Prijave rastu sa 490 na 570, i to usprkos demografskom padu broja maturanata. Ipak, samo 68 kandidata (12 %) navodi ovaj program kao prvi izbor, što je i dalje 1,6 kandidata po mjestu, a mnogima studij služi kao rezervni izbor uz medicinu ili srodne programe.
Biologija (30 %) i prosjek ocjena (30 %) zajedno nose 60 % bodova, a matematika A razine dodaje još 20 %. Hrvatski i strani jezik gotovo ne utječu na rang, pa se priprema isplati usmjeriti na biologiju i matematiku.
XV. gimnazija dominira sa 311 upisanih (17,2 %), a slijedi je Prirodoslovna škola Vladimira Preloga s 234. V. i X. gimnazija dijele treće mjesto sa po 168 upisanih. Izvan Zagreba prednjače III. gimnazija Split (107), Prva gimnazija Varaždin i Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec (po 94).
Upisani dolaze iz škola koje su na maturi znatno iznad nacionalnog prosjeka u svim predmetima. Najveća razlika je iz fizike (3,23 naspram 2,37), a odmah slijede hrvatski (0,79) i biologija (0,76). Zanimljivo, školske ocjene iz matematike tek su malo iznad prosjeka (3,92 naspram 3,77), dok je razlika na maturi 0,65, što pokazuje da ocjene u tim školama ne odražavaju u potpunosti stvarno znanje.