Sve za upis - Novinarstvo, Fakultet političkih znanosti Zagreb

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze - Novinarstvo Zagreb.

Novinarstvo Zagreb, ima kvotu od 125 mjesta, te 491 prijava u 2025. (3.9 kandidata po mjestu). To je 143 prijava manje nego 2024. godine. Prag za upis u 2025. iznosio je 623 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #41 u Hrvatskoj (pomak za 3 mjesta naviše).

Prag za upis je pao za 21 bodova u zadnje 3 godine (s 644 u 2023. na 623 u 2025.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature - nema prijemnog ispita.

Novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu trogodišnji je sveučilišni prijediplomski studij koji obrazuje buduće novinare, urednike i medijske stručnjake. FPZG, smješten u samom centru Zagreba, jedini je fakultet u Hrvatskoj koji nudi specijalizirani studij novinarstva na sveučilišnoj razini. U 2025. godini za 125 mjesta prijavilo se 491 kandidata (3,9 po mjestu), što je 143 prijave manje nego godinu ranije. Prag za upis iznosi 623 boda, a prijemnog ispita nema. Po broju prijava, Novinarstvo je 41. najpopularniji program u Hrvatskoj.

Studij novinarstva na FPZG-u kombinira teorijsku podlogu iz komunikacijskih znanosti s praktičnim novinarskim vještinama. Fakultet raspolaže vlastitim Medijskim centrom i studentskim medijima gdje studenti od prve godine stječu iskustvo u novinarskom radu. Uz prijediplomski studij, FPZG nudi i diplomski studij novinarstva te diplomski studij politologije s modulom nacionalne sigurnosti, što otvara mogućnosti za specijalizaciju nakon završetka prvog ciklusa. Prag za upis bilježi pad: s 644 boda u 2023. na 623 boda u 2025., što je smanjenje od 21 boda u tri godine. Broj prijava pada još izrazitije, s 634 u 2024. na 491 u 2025. Ipak, treba uzeti u obzir i demografski pad broja maturanata. Znakovit je podatak da je 150 od 491 prijave (31%) stavilo Novinarstvo kao prvi izbor, što pokazuje da jezgra zainteresiranih kandidata i dalje postoji. Najveći broj prijava zabilježen je 2016. godine (1339), gotovo trostruko više nego danas. Bodovanje se temelji isključivo na ocjenama iz srednje škole i rezultatima državne mature. Školske ocjene nose 40% ukupnih bodova. Na maturi se boduju Hrvatski jezik na A razini (20%), Strani jezik na A razini (15%), izborna komponenta Povijest ili Politika i gospodarstvo (15%) te Matematika na B razini sa samo 5%. Dakle, ključ uspjeha su jezici i humanistički predmeti, dok matematika ima minimalnu težinu.

Prag za upis pada treću godinu zaredom: 644 boda (2023.), 588 (2024.), 623 (2025.). Oscilacija je vidljiva, ali ukupni trend je niži nego prije tri godine. Pad od 21 boda u tom razdoblju znači da su šanse za upis danas nešto veće nego 2023.

Broj prijava pao je za 143 u godinu dana (s 634 na 491), no dio tog pada objašnjava manji broj maturanata u Hrvatskoj. Od 491 prijave u 2025., 150 (31%) stavilo je Novinarstvo kao prvi izbor, što ukazuje da gotovo trećina kandidata ciljano želi upravo ovaj program.

Matematika na B razini nosi samo 5% bodova, što je iznimno malo. Presudni su Hrvatski jezik (A razina, 20%) i Strani jezik (A razina, 15%), uz izbornu komponentu Povijest ili Politika i gospodarstvo (15%). Školske ocjene čine 40% ukupnog rezultata.

X. gimnazija Ivan Supek prednjači s 50 upisanih studenata (11,9%) kroz osam godina praćenja. Slijede Gornjogradska gimnazija (32, 7,6%) i Klasična gimnazija (31, 7,4%), obje iz Zagreba. Među prvoplasiranim školama izvan glavnog grada ističu se I. gimnazija Split i Gimnazija Pula s po 24 upisana studenta.

Upisani studenti imaju osjetno bolje rezultate na maturi od nacionalnog prosjeka, posebno iz Hrvatskog jezika (3,08 naspram 2,61). Razlika od 0,47 na Hrvatskom jeziku najveća je među praćenim predmetima i potvrđuje da program privlači učenike s jakim jezičnim kompetencijama. I na Engleskom jeziku upisani su iznadprosječni (3,91 naspram 3,70).