Sve za upis - Novinarstvo, Fakultet političkih znanosti Zagreb
Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -Novinarstvo Zagreb.
Novinarstvo Zagreb, ima kvotu od 115 mjesta, te 669 prijava u 2026. (5.8 kandidata po mjestu). To je 178 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 618 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #35 u Hrvatskoj (pomak za 6 mjesta naviše).
Prag za upis je pao za 26 bodova u zadnje 4 godine (s 644 u 2023. na 618 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.
Novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu je sveučilišni prijediplomski studij. Traje tri godine, a završetkom se stječe akademski naziv sveučilišnog prvostupnika i pravo na nastavak na diplomskom studiju Novinarstva na istom fakultetu. Za 115 mjesta u 2026. prijavilo se 669 kandidata, odnosno 5,8 kandidata po mjestu, što je 178 prijava više nego godinu ranije. Prag za upis iznosio je 618 bodova. Po broju prijava program je na 35. mjestu u Hrvatskoj, šest mjesta više nego prošle godine.
FPZG je jedina sastavnica Sveučilišta u Zagrebu na kojoj se novinarstvo studira kao samostalan sveučilišni program uz politologiju. Studenti tako uče medijsku struku u okruženju politološke znanosti. Fakultet uz prijediplomski i diplomski studij Novinarstva izvodi i poslijediplomski specijalistički studij Odnosi s javnošću, izdaje časopis Medijske studije i istoimenu knjižnicu te ima znanstvene centre posvećene medijima. Za studenta to znači jasan put od prvostupničke diplome do specijalizacije unutar iste ustanove. Prag se ne kreće ravnomjerno. Nakon 644 boda u 2023. pao je na 588 u 2024., zatim se vratio na 623 u 2025. i lagano spustio na 618 u 2026. Prijave pokazuju jači preokret: s 491 na 669 u jednoj godini, iako je to i dalje otprilike upola manje od rekordnih 1.339 iz 2016. Taj dugoročni pad treba čitati uz demografiju, jer svake godine maturira manje učenika. Bolji pokazatelj stvarnog interesa je 150 prvih izbora, što znači 1,3 kandidata kojima je Novinarstvo prvi izbor na svako mjesto u kvoti. Upis se boduje bez prijemnog ispita, samo na temelju srednjoškolskih ocjena i državne mature. Prosjek svih ocjena nosi 40 % bodova, a Hrvatski jezik na višoj razini 20 %. Strani jezik na višoj razini donosi 15 %, jednako kao izborni predmet, Povijest ili Politika i gospodarstvo. Matematika se polaže na osnovnoj razini i vrijedi tek 5 %. Za ovaj studij presudni su dakle jezici i dobar uspjeh tijekom četiri godine srednje škole.
Prag je u četiri godine pao s 644 na 618 bodova, ali ne pravocrtno. Najniži je bio 2024. s 588 bodova, a zatim je odmah porastao za 35 bodova. Zadnje dvije godine prag je stabilan oko 620 bodova, pa je to realna ciljna vrijednost.
Rast s 491 na 669 prijava, odnosno 36 % u jednoj godini, jedan je od snažnijih skokova interesa. Od rekordnih 1.339 prijava iz 2016. ovo je i dalje otprilike polovina, no taj pad dobrim dijelom prati smanjenje broja maturanata. Na 115 mjesta dolazi 150 prvih izbora, pa natjecanje postoji i među kandidatima kojima je ovaj studij glavni cilj.
Prosjek ocjena nosi 40 % bodova, a jezični dio mature ukupno 35 %: Hrvatski jezik (A) 20 % i Strani jezik (A) 15 %. Matematika (B) vrijedi samo 5 %, pa slabiji rezultat iz matematike malo utječe na ukupni zbroj. Pisanje A razine iz hrvatskog i stranog jezika najvažniji je dio pripreme.
X. gimnazija Ivan Supek predvodi s 50 upisanih studenata (11,9 %), znatno ispred Gornjogradske gimnazije (32) i Klasične gimnazije (31). Svih pet vodećih škola su zagrebačke gimnazije i zajedno daju oko 41 % upisanih. Izvan Zagreba se ističu I. gimnazija Split i Gimnazija Pula s po 24 studenta.
Najveća razlika je iz Hrvatskog jezika: upisani imaju prosjek 3,08, a nacionalni prosjek je 2,61, što je razlika od 0,47 ocjene. Kod Politike i gospodarstva razlika iznosi 0,25, a kod Povijesti i Matematike po 0,16. Školske ocjene upisanih tek su malo iznad nacionalnih, pa ovaj studij više razlikuje matura iz hrvatskog nego prosjek u svjedodžbi.