Sve za upis - Nutricionizam, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Zagreb
Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -Nutricionizam Zagreb.
Nutricionizam Zagreb, ima kvotu od 51 mjesta, te 505 prijava u 2026. (9.9 kandidata po mjestu). To je 100 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 659 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #61 u Hrvatskoj (pad za 3 mjesta).
Prag za upis je pao za 77 bodova u zadnje 4 godine (s 735 u 2023. na 659 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.
Nutricionizam na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prijediplomski je studij koji povezuje kemiju, biologiju i znanost o hrani s prehranom čovjeka. Za 2026. godinu kvota iznosi 51 mjesto, a prijavilo se 505 kandidata, odnosno 9,9 kandidata po mjestu. To je 100 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosi 659 bodova, a po broju prijava program je na 61. mjestu u Hrvatskoj.
Nutricionizam se izvodi na PBF-u, fakultetu koji se predstavlja porukom "U potrazi za održivijom budućnošću" i koji ima jaku istraživačku tradiciju. Njegove profesorice dobitnice su nagrade "Supra-voditelj" Hrvatske zaklade za znanost i nagrade "Praemium Biotechnicum". Studij je izrazito prirodoslovno usmjeren, što potvrđuje i bodovanje: kemija ili biologija na maturi nosi 30 % bodova, a matematika na višoj razini još 20 %. Fakultet studente povezuje i s tržištem rada, primjerice kroz PBF Dan karijera, a studij spada u STEM područje za koje se raspisuju državne stipendije. Konkurencija je ove godine jača nego lani. Prijave rastu sa 405 na 505, iako je program i dalje daleko od rekordnih 748 prijava iz 2016. Prag pokazuje drugačiju sliku: nakon pada sa 735 bodova u 2023. na 667 u 2024. i 657 u 2025. godini, u 2026. se zadržava na 659 bodova. Najveći pad dogodio se između 2023. i 2024. (68 bodova), a zadnje tri godine prag je stabilan u rasponu od deset bodova. Upis se boduje isključivo na temelju ocjena i državne mature, bez prijemnog ispita. Prosjek svih ocjena iz srednje škole nosi 40 % bodova, a matura preostalih 60 %. Matematika na A razini obavezna je i nosi 20 %, dok hrvatski i strani jezik na B razini nose po samo 5 %. Presudni su zato izborni predmet i matematika: zajedno donose polovicu svih bodova.
Prag pada sa 735 bodova u 2023. na 667 u 2024. godini, a zatim se stabilizira: 657 bodova u 2025. i 659 u 2026. Zadnje tri godine prag se kreće u uskom rasponu od deset bodova, pa je 660 bodova realan orijentir.
Prijave rastu za 100, sa 405 na 505, i to unatoč sve manjem broju maturanata. Prvi izbor bira 73 kandidata (14 %), što je i dalje 1,4 kandidata s prvim izborom po upisnom mjestu. Rekord iz 2016. (748 prijava) ostaje daleko.
Ocjene nose 40 %, a matura 60 % bodova. Kemija ili biologija (30 %) i matematika A (20 %) zajedno donose polovicu ukupnog rezultata, dok hrvatski i strani jezik nose po samo 5 %. Viša razina matematike je obavezna.
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga vodi s 93 upisana studenta (16,5 %), ispred X. gimnazije Ivan Supek sa 68. Pet vodećih škola, među kojima je i Zdravstveno učilište Zagreb s 42 studenta, daje više od polovice upisanih. Izvan Zagreba se ističu Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec (33) i Prva gimnazija Varaždin (29).
Upisani na maturi nadmašuju nacionalni prosjek u svim predmetima, a najveća je razlika iz hrvatskog jezika (3,30 naspram 2,61). Iz biologije je razlika 0,52, a iz kemije 0,46. Razlike u školskim ocjenama znatno su manje: iz matematike 3,92 naspram 3,77, pa matura bolje od ocjena pokazuje koliko su upisani bolji od ostalih.