Sve za upis - Prehrambena tehnologija, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Zagreb

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -PBF Prehrambena tehnologija.

PBF Prehrambena tehnologija, ima kvotu od 72 mjesta, te 340 prijava u 2026. (4.7 kandidata po mjestu). To je 60 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 545 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #99 u Hrvatskoj (pad za 3 mjesta).

Prag za upis je pao za 102 bodova u zadnje 4 godine (s 648 u 2023. na 545 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.

Prehrambena tehnologija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu je prijediplomski studij koji spaja kemiju, biologiju i inženjerstvo u proizvodnji i preradi hrane. Program ima kvotu od 72 mjesta, a u 2026. prijavilo se 340 kandidata, odnosno 4,7 po mjestu. To je 60 prijava više nego 2025. Prag za upis iznosio je 545 bodova, a bez prijemnog ispita sve odlučuju ocjene i državna matura.

PBF se predstavlja porukom "U potrazi za održivijom budućnošću". Prehrambena tehnologija odgovara na taj izazov proizvodnjom hrane. Studij se oslanja na prirodne znanosti, prije svega kemiju i biologiju, a tome dodaje tehnološka i inženjerska znanja. Fakultet surađuje s industrijom i ima vlastiti program transfera tehnologije. Organizira i Dan karijera, na kojem se studenti povezuju s budućim poslodavcima. Nakon prijediplomskog studija studenti mogu nastaviti na diplomskim, specijalističkim i doktorskim studijima istog fakulteta. Prag je pao s 648 bodova u 2023. na 545 u 2026. Gotovo cijeli pad dogodio se odjednom: već 2024. prag je iznosio 555 bodova. Od tada je stabilan, s promjenama od svega nekoliko bodova godišnje. Prijave su porasle s 280 na 340, ali to je i dalje polovica rekordnih 680 iz 2014. Program je kao prvi izbor navelo 46 kandidata, odnosno 14 %. To je manje od kvote od 72 mjesta, pa velik dio upisanih dolazi s nižih mjesta na listi prioriteta. Unatoč rastu prijava, program po popularnosti pada za tri mjesta, na 99. u Hrvatskoj. Ocjene iz srednje škole nose 40 % bodova, a matura preostalih 60 %. Ključni su Matematika na A razini i izborni predmet, Kemija ili Biologija, sa po 25 %. Hrvatski i strani jezik na B razini nose samo po 5 %. Kandidat sa solidnim prosjekom i dobrim rezultatom iz matematike na višoj razini i kemije ili biologije ima realne izglede za upis.

Prag je u tri godine pao za 103 boda, s 648 na 545. Gotovo cijeli pad dogodio se između 2023. i 2024. (93 boda). Od tada se prag kreće u uskom rasponu od 545 do 555 bodova, pa je donja granica za upis predvidljiva.

Broj prijava porastao je za 60, s 280 na 340, ali je i dalje upola manji od rekordnih 680 iz 2014. Program je kao prvi izbor navelo 46 kandidata (14 %), što ne pokriva ni kvotu od 72 mjesta. Zato velik dio upisanih na ovaj studij stiže kao drugi ili kasniji izbor.

Matura nosi 60 % bodova, a najveću težinu imaju Matematika A i Kemija ili Biologija, s po 25 %. Hrvatski i strani jezik nose tek po 5 %, pa je dobar rezultat iz matematike na višoj razini i prirodoslovnog predmeta presudan.

Prirodoslovna škola Vladimira Preloga vodi sa 93 upisana studenta (16,5 %), ispred X. gimnazije Ivan Supek sa 68. Među vodećim školama je i Zdravstveno učilište iz Zagreba (42), što pokazuje da do upisa ne vode samo gimnazije. Izvan Zagreba se ističu Gimnazija Josipa Slavenskog iz Čakovca (33) i Prva gimnazija iz Varaždina (29).

Upisani dolaze iz škola s rezultatima iznad nacionalnog prosjeka u svim predmetima. Najveća je razlika iz Hrvatskog jezika (3,30 naspram 2,61), a slijede Biologija (2,98 naspram 2,46) i Kemija (3,10 naspram 2,64). Zanimljivo je da iz Matematike, koja nosi četvrtinu bodova, razlika iznosi samo 0,31.