Sve za upis na PMF - Fizika, Zagreb
Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -PMF Fizika Zagreb.
PMF Fizika Zagreb, ima kvotu od 75 mjesta, te 372 prijava u 2026. (5.0 kandidata po mjestu). To je 99 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 531 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #87 u Hrvatskoj (pomak za 13 mjesta naviše).
Prag za upis je pao za 80 bodova u zadnje 4 godine (s 611 u 2023. na 531 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.
Istraživački smjer studija fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu namijenjen je onima koji fiziku žele studirati kao znanost, a ne kao nastavnički poziv. Fizički odsjek uz njega izvodi i četiri nastavnička smjera, ali istraživački je jedini usmjeren isključivo na znanstveni rad. Za 75 mjesta u 2026. prijavilo se 372 kandidata, gotovo pet po mjestu, što je 99 prijava više nego godinu ranije. Prag za upis iznosio je 531 bod, a po broju prijava program je na 87. mjestu u Hrvatskoj, 13 mjesta više nego prošle godine.
Istraživački smjer oslanja se na znanstvenu infrastrukturu Fizičkog odsjeka. Odsjek čine Zavod za eksperimentalnu fiziku, Zavod za teorijsku fiziku, Zavod za teorijsku fiziku kondenzirane tvari te Zavod za teorijsku fiziku čestica i polja. Raspon tema najbolje se vidi na doktorskoj razini: fizika elementarnih čestica, nuklearna fizika, astrofizika, atomska, molekularna i optička fizika, fizika kondenzirane tvari, biofizika, medicinska fizika i geofizika. Upravo su to područja prema kojima istraživački smjer vodi studente koji nastave studirati. Prag se u četiri godine spustio za 80 bodova, sa 611 u 2023. na 531 u 2026. Najoštriji pad dogodio se između 2024. i 2025., kada je prag pao sa 597 na 520 bodova, a ove godine blago raste za 11 bodova. Interes se istodobno vraća: prijave su porasle sa 273 na 372, iako su još daleko od rekordnih 638 iz 2018. U to treba uračunati i demografski pad broja maturanata. Ipak, samo 61 kandidat stavio je program na prvo mjesto, što je manje od same kvote. Mnogima je ovaj smjer, dakle, rezervni izbor. Bodovanje je jednostavno i bez prijemnog ispita. Prosjek svih ocjena iz srednje škole nosi 30 %, Matematika na višoj razini 35 %, a Fizika kao izborni predmet 30 %. Hrvatski i strani jezik obavezni su za polaganje mature, ali ne donose bodove. Odluku zato donose Matematika A i Fizika, koje zajedno nose 65 % ukupnog rezultata.
Prag pada: sa 611 bodova u 2023. i 597 u 2024. spustio se na 520 u 2025., a ove godine iznosi 531. Razlika od 80 bodova u četiri godine velika je za program koji se boduje gotovo isključivo iz dva predmeta mature. Blagi rast u 2026. prati snažan porast broja prijava.
Broj prijava raste sa 273 na 372, što je porast od 36 % u jednoj godini, ali je i dalje znatno ispod 638 prijava iz 2018. Samo 61 kandidat (16 %) stavlja program na prvo mjesto, manje nego što ima mjesta u kvoti. Za ozbiljne kandidate s istraživačkim smjerom kao prvim izborom upis je stoga realno dostižan.
Matematika A (35 %) i Fizika (30 %) nose 65 % bodova, a prosjek ocjena preostalih 30 %. Hrvatski i strani jezik ne donose bodove, pa se priprema za maturu treba usmjeriti na matematiku i fiziku. Prijemnog ispita nema.
XV. gimnazija dominira s 311 upisanih studenata, što je 17,2 % svih upisanih u osam godina podataka. Iza nje je Prirodoslovna škola Vladimira Preloga s 234 studenta, a V. gimnazija i X. gimnazija Ivan Supek dijele treće mjesto sa po 168. Izvan Zagreba se ističu III. gimnazija u Splitu (107), Prva gimnazija u Varaždinu i Gimnazija Josipa Slavenskog u Čakovcu (po 94).
Upisani studenti dolaze iz škola s natprosječnim rezultatima na maturi. Najveća je razlika iz Fizike: 3,23 naspram nacionalnih 2,37. Iz Matematike je razlika 0,65 (3,15 naspram 2,50), dok su školske ocjene iz matematike tek malo iznad nacionalnog prosjeka (3,92 naspram 3,77). To pokazuje da pravu sliku znanja daje matura, a ne školska ocjena.