Sve za upis na PMF - Geografija, Zagreb

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -PMF Geografija Zagreb.

PMF Geografija Zagreb, ima kvotu od 42 mjesta, te 98 prijava u 2026. (2.3 kandidata po mjestu). To je 24 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 500 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #417 u Hrvatskoj (pad za 32 mjesta).

Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.

Istraživački modul prijediplomskog studija geografije na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu usmjeren je na znanstveni pristup prostoru: fizičku, socijalnu i regionalnu geografiju. Za 2026. godinu studij nudi 42 mjesta, a prijavilo se 98 kandidata, što je 2,3 kandidata po mjestu i 24 prijave više nego godinu ranije. Prag za upis iznosi 500 bodova. Po broju prijava program je na 417. mjestu u Hrvatskoj, 32 mjesta niže nego prošle godine, iako su prijave porasle.

Geografski odsjek PMF-a ustrojen je kroz tri zavoda: Zavod za fizičku geografiju, Zavod za socijalnu geografiju te Zavod za regionalnu geografiju i metodiku. Istraživački modul nije nastavnički smjer, nego studentima daje temelje za znanstveni i stručni rad u prostornoj analizi. Uz studij djeluju Kartografsko-tehnički centar i Središnja geografska knjižnica, a studenti mogu dio studija provesti u inozemstvu kroz programe ERASMUS i CEEPUS. Prag u posljednje četiri godine skače gore-dolje: 490 bodova u 2023., 538 u 2024., zatim pad na 458 u 2025. i oporavak na 500 u 2026. Takve oscilacije od godine do godine znače da prošlogodišnji prag nije pouzdan pokazatelj za sljedeći upis. Prijave su porasle sa 74 na 98, što je snažan rast u razdoblju kad je maturanata sve manje. Ipak, s 2,3 kandidata po mjestu konkurencija ostaje umjerena, a najviše prijava program je imao 2016., njih 143. Prijemnog ispita nema, pa se upis odlučuje isključivo na ocjenama i državnoj maturi. Prosjek svih ocjena iz srednje škole nosi 30 % bodova, a izborna matura iz geografije još 30 %, što je zajedno više od polovice ukupnog rezultata. Od obaveznih predmeta najviše nosi matematika na B razini (15 %), dok hrvatski jezik na B razini i strani jezik na A razini nose po 5 %.

Prag ne raste ravnomjerno, nego oscilira: s 490 bodova u 2023. skače na 538 u 2024., pada na 458 u 2025. i vraća se na 500 u 2026. Razlika od 80 bodova između najvišeg i najnižeg praga u četiri godine je velika, pa je za sigurnu procjenu bolje ciljati iznad 538 bodova nego se oslanjati na zadnju vrijednost.

Prijave rastu sa 74 na 98, što je porast od 32 % usprkos manjem broju maturanata. Od 98 prijavljenih, njih 42 (43 %) stavlja ovaj program na prvo mjesto, što je točno onoliko koliko ima mjesta u kvoti. Do rekordnih 143 prijave iz 2016. ipak nedostaje još dosta.

Ocjene iz srednje škole (30 %) i matura iz geografije (30 %) zajedno nose 60 % bodova, pa su upravo one ključ upisa. Matematika na B razini s 15 % treći je najvažniji dio, dok hrvatski i strani jezik nose po samo 5 %.

XV. gimnazija iz Zagreba vodi s 311 upisanih (17,2 %), a odmah iza nje je Prirodoslovna škola Vladimira Preloga s 234, ispred V. gimnazije i X. gimnazije Ivan Supek (po 168). Izvan Zagreba najviše studenata daju III. gimnazija iz Splita (107), Prva gimnazija Varaždin i Gimnazija Josipa Slavenskog iz Čakovca (po 94).

Upisani dolaze iz škola koje su na maturi iznad nacionalnog prosjeka u svim predmetima. Najveća razlika je iz fizike (3,23 naspram 2,37), a slijede hrvatski jezik (3,40 naspram 2,61) i biologija (3,22 naspram 2,46). Iz geografije, predmeta koji nosi najviše bodova, razlika iznosi 0,65 (3,18 naspram 2,53).