Sve za upis - Politologija, Fakultet političkih znanosti Zagreb

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze - Politologija Zagreb.

Politologija Zagreb, ima kvotu od 125 mjesta, te 521 prijava u 2025. (4.2 kandidata po mjestu). To je 164 prijava manje nego 2024. godine. Prag za upis u 2025. iznosio je 616 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #34 u Hrvatskoj (pomak za 2 mjesta naviše).

Prag za upis je porastao za 12 bodova u zadnje 3 godine (s 604 u 2023. na 616 u 2025.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature - nema prijemnog ispita.

Politologija na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu petogodišnji je sveučilišni studij (3+2) koji obrazuje stručnjake za analizu političkih sustava, javnih politika i međunarodnih odnosa. Program nudi 125 mjesta, a u 2025. godini prijavilo se 521 kandidata, što znači 4.2 kandidata po mjestu. Prag za upis iznosi 616 bodova, što je najviša razina u posljednje tri godine. Prijemnog ispita nema, pa o upisu odlučuju isključivo ocjene iz srednje škole i rezultati državne mature. Po broju prijava, politologija je 34. najpopularniji program u Hrvatskoj.

FPZG je jedini fakultet u Hrvatskoj u potpunosti posvećen političkim znanostima i novinarstvu. Prijediplomski studij politologije traje tri godine, a nakon njega studenti mogu nastaviti na diplomskom studiju politologije, modulu nacionalne sigurnosti ili programu Master of European Studies. Fakultet djeluje kroz više odsjeka, vodi znanstvene centre i izdaje akademske časopise, a aktivno sudjeluje u međunarodnim projektima i Erasmus+ razmjenama kroz mrežu UNIC. Prag za upis bilježi uzlazni trend: s 604 boda u 2023. porastao je na 616 u 2025. godini, što je porast od 12 bodova u tri godine. Broj prijava pao je sa 685 na 521, no taj pad treba staviti u kontekst demografskog smanjenja broja maturanata. Ključni pokazatelj stvarnog interesa je udio prvih izbora: 151 od 521 prijave (29%) stavilo je politologiju kao prvi izbor, što upućuje na stabilan krug motiviranih kandidata. Konkurencija od 4.2 kandidata po mjestu i dalje osigurava kvalitetnu selekciju. Bodovanje se temelji na dva stupa: ocjene iz srednje škole nose 40% ukupnih bodova, a državna matura preostalih 60%. Na maturi se polažu Hrvatski jezik na A razini (15%), Matematika na B razini (10%), strani jezik na A razini (15%) te izborna komponenta Povijest ili Politika i gospodarstvo koja nosi čak 20% ukupnih bodova. Upravo ta izborna komponenta čini razliku među kandidatima jer donosi najviše bodova od bilo kojeg pojedinačnog predmeta.

Prag za upis raste treću godinu zaredom: 604 boda u 2023., 575 u 2024. (privremeni pad), pa 616 u 2025. Aktualni prag od 616 bodova najviši je u promatranom razdoblju, što signalizira pojačanu konkurenciju među prijavljenima.

Broj prijava pao je s 685 na 521, no pad treba čitati u kontekstu manjeg broja maturanata. Od 521 prijave, 151 (29%) stavila je politologiju kao prvi izbor. Najveći interes bio je 2016. godine s 1492 prijave, no tadašnji broj maturanata bio je znatno veći.

Bodovanje ne uključuje prijemni ispit. Izborna matura (Povijest ili Politika i gospodarstvo) nosi 20% ukupnih bodova i predstavlja najjaču pojedinačnu komponentu. Kandidati s jakim ocjenama iz srednje škole (40%) i solidnim rezultatima na A razini Hrvatskog i stranog jezika imaju najbolju polaznu poziciju.

X. gimnazija Ivan Supek prednjači s 50 upisanih studenata (11.9%) kroz osam godina praćenja. Slijede Gornjogradska gimnazija (32, 7.6%) i Klasična gimnazija (31, 7.4%), obje iz Zagreba. Izvan glavnog grada ističu se I. gimnazija Split i Gimnazija Pula s po 24 upisana studenta.

Upisani studenti imaju zamjetno bolje rezultate od nacionalnog prosjeka na maturi iz Hrvatskog jezika (3.08 naspram 2.61) i Engleskog jezika (3.91 naspram 3.70). Razlika je vidljiva i u izbornim predmetima: prosjek upisanih iz Povijesti iznosi 3.14 naspram nacionalnih 2.98. Školske ocjene upisanih također su iznadprosječne, posebno iz Povijesti (4.79 naspram 4.64).