Sve za upis - Politologija, Fakultet političkih znanosti Zagreb

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -Politologija Zagreb.

Politologija Zagreb, ima kvotu od 125 mjesta, te 685 prijava u 2026. (5.5 kandidata po mjestu). To je 164 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 628 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #31 u Hrvatskoj (pomak za 3 mjesta naviše).

Prag za upis je porastao za 24 bodova u zadnje 4 godine (s 604 u 2023. na 628 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.

Politologija na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu sveučilišni je prijediplomski studij koji se nastavlja na diplomskom studiju Politologije, uključujući modul Nacionalna sigurnost. Za 2026. godinu fakultet nudi 125 mjesta, a prijavilo se 685 kandidata, što je 5,5 kandidata po mjestu i 164 prijave više nego 2025. Prag za upis iznosi 628 bodova, najviše u posljednje četiri godine. Po broju prijava program je 31. u Hrvatskoj i napreduje za tri mjesta.

Studij Politologije u Zagrebu dio je cjelovite vertikale na FPZG-u. Nakon prijediplomske razine studenti mogu nastaviti na diplomskom studiju Politologije, na modulu Nacionalna sigurnost ili na studiju Master of European Studies, a fakultet izvodi i doktorski studij Politologije. Uz nastavu djeluje niz znanstvenih centara i časopisa, među kojima su Politička misao, Anali Hrvatskog politološkog društva i Političke analize. Studenti se tako susreću s istraživačkim radom već tijekom studija. Konkurencija jasno raste. Prijave su skočile s 521 na 685, a prag je s 616 porastao na 628 bodova. Put nije bio ravan: 2023. prag je iznosio 604, 2024. pao je na 575, a zatim je dvije godine zaredom rastao. Rekordnih 1.492 prijave iz 2016. danas su daleko, ali tu brojku treba čitati uz demografski pad broja maturanata. Bolji pokazatelj je prvi izbor: 158 kandidata stavilo je Politologiju na prvo mjesto, što je više od 125 raspoloživih mjesta. Bodovanje se temelji isključivo na ocjenama i državnoj maturi, bez prijemnog ispita. Prosjek svih ocjena iz srednje škole nosi 40 %, a matura ukupno 60 %. Hrvatski jezik i strani jezik polažu se na višoj razini i nose po 15 %, Matematika na osnovnoj razini 10 %. Izborni predmet, Povijest ili Politika i gospodarstvo, s 20 % ima najveću pojedinačnu težinu na maturi.

Prag raste dvije godine zaredom: s 575 bodova u 2024. na 616 u 2025. i 628 u 2026. U odnosu na 2023. to je 24 boda više, a u odnosu na najnižu točku iz 2024. čak 53 boda. Uz rast prijava teško je očekivati da će se prag uskoro spustiti.

Prijave rastu za 164, s 521 na 685, pa se na svako mjesto natječe 5,5 kandidata. Čak 158 kandidata (23 %) navelo je program kao prvi izbor, što je više od kvote od 125 mjesta. To je snažan znak stvarnog interesa, a ne samo rezervni izbori na listi.

Ocjene nose 40 %, a matura 60 % bodova, bez prijemnog ispita. Najveću težinu na maturi ima izborni predmet, Povijest ili Politika i gospodarstvo (20 %). Matematika na osnovnoj razini vrijedi samo 10 %, pa su jezici na višoj razini i izborni predmet ključni za prolaz.

Svih pet vodećih škola nalazi se u Zagrebu. X. gimnazija Ivan Supek prednjači s 50 upisanih, a slijede Gornjogradska (32), Klasična (31) te IV. i XVI. gimnazija (po 29). Izvan Zagreba najjače su I. gimnazija Split i Gimnazija Pula s po 24 upisana studenta.

Najveća razlika je kod Hrvatskog jezika: 3,08 naspram nacionalnih 2,61, što je razlika od 0,47 ocjene. Kod Matematike i Povijesti razlika iznosi samo 0,16. Školske ocjene gotovo su jednake nacionalnom prosjeku (Engleski 4,44 naspram 4,42), pa škole iz kojih dolaze upisani studenti više odskaču po maturi nego po ocjenama u svjedodžbi.