Sve za upis na Pravni fakultet Rijeka - smjer Pravo
Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -Pravo Rijeka.
Pravo Rijeka, ima kvotu od 177 mjesta, te 644 prijava u 2026. (3.6 kandidata po mjestu). To je 145 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 383 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #42 u Hrvatskoj (pad za 3 mjesta).
Prag za upis je pao za 30 bodova u zadnje 4 godine (s 413 u 2023. na 383 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.
Pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci je sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Traje pet godina i završava stjecanjem akademskog naziva magistar prava. Kvota iznosi 177 mjesta, a u 2026. prijavilo se 644 kandidata, što znači 3,6 kandidata po mjestu i 529 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosi 383 boda, a po broju prijava program zauzima 42. mjesto u Hrvatskoj.
Riječki pravni studij oslanja se na široku mrežu katedri, od rimskog prava i povijesti prava do europskog javnog prava i radnog i socijalnog prava. Posebnost Rijeke je pomorsko pravo: fakultet ima Katedru za pomorsko i općeprometno pravo te Zavod za pomorsko pravo i pravo mora, što malo koji pravni fakultet u zemlji nudi u tom opsegu. Praktično iskustvo studenti stječu u Klinici za besplatnu pravnu pomoć, na studentskim natjecanjima i kroz udruge poput ELSA-e. Uz to djeluju zavodi za kaznene znanosti, ljudska prava, mirenje i sportsko pravo. Prag nije stabilan. Iznosio je 413 bodova u 2023., pao na 290 u 2024., zatim narastao na 395 u 2025. i spustio se na 383 u 2026. Prijave pokazuju još veći skok: s 115 na 644 u jednoj godini, iako vrhunac od 755 prijava iz 2016. ostaje nedostignut. Važan je detalj omjer prvih izbora. Samo 143 kandidata (22 %) stavilo je Pravo u Rijeci na prvo mjesto, a to je manje od kvote od 177 mjesta. Dio upisanih studenata dakle dolazi s nižih mjesta na listi prioriteta. Prijemnog ispita nema, pa sve ovisi o ocjenama i maturi. Prosjek svih ocjena iz srednje škole nosi 30 % bodova, a tri obavezna predmeta na B razini (Hrvatski jezik, Matematika i Strani jezik) po 20 %. Izborni predmet vrijedi 10 %, a kandidat bira između Povijesti, Filozofije, Logike, Politike i gospodarstva, Psihologije i Sociologije. Matura tako ukupno nosi 70 % bodova, s jednakom težinom za sva tri obavezna predmeta.
Prag se u četiri godine kreće od 290 do 413 bodova, pa je teško govoriti o jasnom trendu. Nakon pada u 2024. vratio se na 395, a u 2026. iznosi 383 boda, što je 30 bodova manje nego 2023.
Skok s 115 na 644 prijave je izuzetno velik, ali broj prvih izbora govori više: 143 kandidata (22 %) stavilo je ovaj program na prvo mjesto. To je manje od kvote od 177 mjesta, pa program puni dio mjesta kandidatima kojima nije bio prvi izbor.
Matura nosi 70 % bodova, a Hrvatski jezik, Matematika i Strani jezik na B razini vrijede po 20 %. Nijedan obavezni predmet nije važniji od drugih, pa slab rezultat iz Matematike košta jednako kao slab rezultat iz Hrvatskog. Izborni predmet donosi samo 10 %.
Ekonomska škola Mije Mirkovića Rijeka uvjerljivo prednjači sa 124 upisana studenta, gotovo dvostruko više od drugoplasirane Prve sušačke hrvatske gimnazije (68). Pet vodećih škola zajedno daje više od polovice upisanih (54,5 %), a na popisu se, uz Rijeku i Pulu, pojavljuju i škole iz Varaždina, Čakovca i Karlovca.
Upisani studenti nadmašuju nacionalni prosjek iz Hrvatskog jezika (2,73 naspram 2,61), Matematike (2,64 naspram 2,50) i Sociologije (2,92 naspram 2,67). Iznimka je Povijest: školska ocjena upisanih je viša od nacionalne (4,89 naspram 4,64), ali je rezultat na maturi niži (2,78 naspram 2,98).