Sve za upis na Pravni fakultet Zagreb - smjer Pravo

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze - Pravo Zagreb.

Pravo Zagreb, ima kvotu od 607 mjesta, te 1387 prijava u 2025. (2.3 kandidata po mjestu). To je 473 prijava manje nego 2024. godine. Prag za upis u 2025. iznosio je 301 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #5 u Hrvatskoj (pad za 1 mjesta).

Prag za upis je porastao za 65 bodova u zadnje 3 godine (s 237 u 2023. na 301 u 2025.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature - nema prijemnog ispita.

Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij Pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu najstariji je i najveći pravni studij u Hrvatskoj. Studij traje pet godina i završava stjecanjem titule magistra prava. S kvotom od 607 mjesta i 1387 prijava u 2025. godini (2,3 kandidata po mjestu), ovo je peti najpopularniji studijski program u državi. Prag za upis u 2025. iznosio je 301 bod, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine. Broj prijava smanjen je za 473 u usporedbi s 2024.

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu smješten je na Trgu Republike Hrvatske 14, u samom središtu grada. Osim integriranog studija Pravo, fakultet nudi i prijediplomski studij Socijalnog rada, stručne prijediplomske studije Javne uprave i Porezni studij te diplomske i specijalističke programe. Studij Pravo jedinstven je po petogodišnjem integriranom modelu koji objedinjuje prijediplomsku i diplomsku razinu, a studenti imaju pristup Pravnoj klinici, studentskim natjecanjima i programima međunarodne mobilnosti uključujući Zagreb Law Summer School. Prag za upis kontinuirano raste: sa 237 bodova u 2023. na 264 u 2024. i 301 u 2025. godini, što je porast od 65 bodova u tri godine. Iako je broj prijava pao s 1860 na 1387, konkurencija ostaje stabilna jer je i kvota velika. Od ukupno 1387 prijava u 2025., njih 477 (34%) stavilo je Pravo Zagreb kao prvi izbor, što govori o visokoj razini predanosti kandidata upravo ovom programu. Bodovanje se temelji isključivo na ocjenama iz srednje škole i rezultatima državne mature, bez prijemnog ispita. Školske ocjene nose 30% ukupnih bodova. Na obaveznoj maturi boduju se Hrvatski jezik na razini A (20%), Matematika na razini B (15%) i Strani jezik na razini A (20%). Preostalih 10% donosi izborna matura iz jednog od predmeta: Povijest, Filozofija, Logika, Politika i gospodarstvo ili Sociologija. Kandidati koji biraju Logiku kao izborni predmet ostvaruju natprosječne rezultate: prosjek upisanih iznosi 3,62, dok je nacionalni prosjek samo 2,80.

Prag za upis snažno raste: sa 237 bodova u 2023. na 301 u 2025. godini, što je porast od 27% u samo tri godine. Ovaj trend sugerira sve jaču kvalitetu kandidata koji se uspijevaju upisati, unatoč smanjenom ukupnom broju prijava.

Broj prijava pao je s 1860 na 1387 u 2025. Ključan podatak je da 34% kandidata bira ovaj program kao prvi izbor. Najveći broj prijava zabilježen je 2017. godine (2386), od tada se bilježi postupan pad.

Nema prijemnog ispita, što znači da se svi bodovi računaju iz srednje škole (30%) i mature (65%). Ključna razlika je da se Hrvatski i Strani jezik polažu na razini A, dok je Matematika na razini B. Izborna matura (10%) nudi širok izbor humanističkih predmeta.

Upravna škola iz Zagreba dominira s 288 upisanih studenata kroz 8 godina (16,5% ukupnog broja). Slijede Klasična gimnazija Zagreb (129), X. gimnazija Ivan Supek (124) i Gornjogradska gimnazija (123). Izvan Zagreba, najviše studenata dolazi iz Prve gimnazije Varaždin (102) i Gimnazije Dubrovnik (87).

Upisani studenti dolaze iz škola s natprosječnim rezultatima na maturi u svim predmetima. Posebno se ističe Logika, gdje upisani postižu prosjek 3,62 naspram nacionalnog prosjeka 2,80, što je razlika od 0,82 boda. Engleski jezik također pokazuje natprosječne rezultate upisanih (3,80 naspram 3,70 nacionalno).