Sve za upis - Socijalni rad, Pravni fakultet Zagreb
Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze -Socijalni rad Zagreb.
Socijalni rad Zagreb, ima kvotu od 141 mjesta, te 727 prijava u 2026. (5.2 kandidata po mjestu). To je 179 prijava više nego 2025. godine. Prag za upis u 2026. iznosio je 540 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #27 u Hrvatskoj (pomak za 4 mjesta naviše).
Prag za upis je pao za 62 bodova u zadnje 4 godine (s 602 u 2023. na 540 u 2026.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature — nema prijemnog ispita.
Socijalni rad na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sveučilišni je prijediplomski studij koji izvodi Studijski centar socijalnog rada, a nastavlja se na sveučilišnim diplomskim studijima Socijalni rad i Socijalna politika. Program ima kvotu od 141 mjesta, a u 2026. prima 727 prijava, odnosno 5,2 kandidata po mjestu. Prag za upis iznosi 540 bodova, gotovo jednako kao 543 boda godinu ranije. Po broju prijava program je na 27. mjestu u Hrvatskoj.
Studij socijalnog rada smješten je unutar Pravnog fakulteta, što ga razlikuje od većine društvenih studija. Uz Studijski centar socijalnog rada fakultet vodi i HOME, Centar za socijalnu podršku i inovacije, a studenti nakon prijediplomske razine mogu birati između diplomskog studija Socijalni rad i diplomskog studija Socijalna politika. Zbog toga je ovaj program prirodan izbor za one koje zanima rad s ljudima, ali i institucionalni i zakonodavni okvir socijalne zaštite. Prag se tijekom četiri godine kreće neujednačeno: 602 boda u 2023., zatim nagli pad na 489 u 2024., pa oporavak na 543 u 2025. i 540 u 2026. Posljednje dvije godine pokazuju stabilizaciju oko 540 bodova, što je realnija referentna točka od vrha iz 2023. Broj prijava raste s 118 na 727, ali i dalje je upola manji od rekordnih 1.501 prijave iz 2017. Važniji pokazatelj je udio prvih izbora: 145 kandidata stavlja ovaj program na prvo mjesto, što je tek nešto više od kvote od 141 mjesta. Konkurencija među onima kojima je ovo stvarni prioritet zato je umjerena, a prag ovisi o kandidatima koji program biraju kao drugu ili treću opciju. Upis se boduje bez prijemnog ispita, samo na temelju ocjena i državne mature. Prosjek svih ocjena iz srednje škole nosi 30 % bodova, a Hrvatski jezik na A razini i Strani jezik na A razini po 20 %. Matematika se polaže na B razini i nosi 15 %, dok izborni predmet (Filozofija, Logika, Politika i gospodarstvo, Psihologija ili Sociologija) donosi preostalih 10 %. Čak 40 % bodova dolazi iz dva jezika na višoj razini, pa je upravo tu najveći prostor za razliku među kandidatima.
Prag nema jasan smjer: nakon 602 boda u 2023. pada na 489 u 2024., a zatim se ustaljuje na 543 i 540 bodova. Razlika od samo 3 boda između 2025. i 2026. pokazuje da je 540 bodova trenutno pouzdan orijentir za kandidate.
Prijave rastu sa 118 na 727, no to je i dalje daleko od 1.501 prijave iz 2017., u razdoblju s osjetno više maturanata. Prvi izbor bira 145 kandidata (20 %), gotovo točno onoliko koliko ima mjesta, pa većinu prijava čine kandidati kojima je ovaj program rezervni izbor.
Prosjek ocjena nosi 30 %, a Hrvatski i Strani jezik na A razini zajedno 40 % bodova. Matematika na B razini (15 %) i izborni predmet (10 %) imaju manju težinu, pa kandidat s jakim jezicima može nadoknaditi slabiji rezultat iz matematike.
Upravna škola u Zagrebu daje 288 upisanih, više nego dvostruko od drugoplasirane Klasične gimnazije (129). Iza njih slijede X. gimnazija Ivan Supek (124), Gornjogradska (123) i II. gimnazija (122) gotovo izjednačenim brojkama, a izvan Zagreba se ističu Prva gimnazija Varaždin (102) i Gimnazija Dubrovnik (87).
Upisani dolaze iz škola koje su iznad nacionalnog prosjeka u svim maturalnim predmetima, a najveća razlika je iz Logike: 3,62 naspram 2,80. Iz Hrvatskog jezika razlika iznosi 0,39 (3,00 naspram 2,61), dok su Matematika i Engleski tek blago iznad prosjeka, što odgovara bodovanju koje favorizira materinski jezik.