Sve za upis - Socijalni rad, Pravni fakultet Zagreb

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze - Socijalni rad Zagreb.

Socijalni rad Zagreb, ima kvotu od 141 mjesta, te 548 prijava u 2025. (3.9 kandidata po mjestu). To je 179 prijava manje nego 2024. godine. Prag za upis u 2025. iznosio je 543 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #31 u Hrvatskoj (pad za 1 mjesta).

Prag za upis je pao za 59 bodova u zadnje 3 godine (s 602 u 2023. na 543 u 2025.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature - nema prijemnog ispita.

Sveučilišni prijediplomski studij Socijalni rad na Pravnom fakultetu u Zagrebu jedan je od najtraženijih programa u društvenom području. Studij traje tri godine, a izvodi se pri Studijskom centru socijalnog rada, jedinom takvom centru u Hrvatskoj s najdužom tradicijom obrazovanja socijalnih radnika. U 2025. godini za 141 raspoloživo mjesto prijavilo se 548 kandidata (3.9 po mjestu), što je 179 prijava manje nego godinu prije. Prag za upis iznosi 543 boda, što je zamjetan pad u odnosu na 602 boda iz 2023. godine. Po ukupnom broju prijava, program se nalazi na 31. mjestu u Hrvatskoj.

Studijski centar socijalnog rada djeluje u sklopu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na adresi Trg Republike Hrvatske 14. Program osposobljava studente za rad u sustavu socijalne skrbi, pravosuđu, zdravstvu, obrazovanju i civilnom sektoru. Nakon završenog prijediplomskog studija moguć je nastavak na diplomskom studiju Socijalni rad ili Socijalna politika, također pri istom fakultetu. Centar vodi i HOME, centar za socijalnu podršku i inovacije, te Pravnu kliniku, što studentima pruža praktično iskustvo već tijekom studija. Prag za upis bilježi pad: s 602 boda u 2023. pao je na 489 u 2024., da bi se u 2025. djelomično oporavio na 543 boda. Istovremeno, broj prijava kontinuirano pada. Vrhunac je bio 2017. godine s 1501 prijavom, a u 2025. ih je 548. Ipak, 152 kandidata (28%) stavilo je Socijalni rad kao prvi izbor, što pokazuje da jezgra zainteresiranih ostaje stabilna. Pad ukupnih prijava treba promatrati i u kontekstu demografskog pada broja maturanata u Hrvatskoj. Bodovanje se temelji isključivo na ocjenama iz srednje škole (30%) i rezultatima državne mature (70%), bez prijemnog ispita. Na obaveznoj maturi boduju se Hrvatski jezik na A razini (20%), Matematika na B razini (15%) i Strani jezik na A razini (20%). Za izborni predmet nosi se 10% bodova, a bira se između Filozofije, Logike, Politike i gospodarstva, Psihologije ili Sociologije. Ključno je postići dobar rezultat iz Hrvatskog i Stranog jezika jer zajedno nose 40% ukupnih bodova.

Prag za upis oscilira: s 602 boda u 2023. pao je na 489 u 2024. (najniži u tri godine), a u 2025. se vratio na 543 boda. Trend sugerira da se prag stabilizira u rasponu 490-550 bodova, daleko ispod razine iz 2023. godine.

Broj prijava pada s visokih 1501 u 2017. na 548 u 2025., no taj pad prati i smanjenje ukupnog broja maturanata u Hrvatskoj. Od 548 prijava u 2025. godini, 152 (28%) je prvoizborno, što znači da gotovo svaki treći kandidat Socijalni rad stavlja na prvo mjesto. Konkurencija od 3.9 kandidata po mjestu i dalje je solidan pokazatelj interesa.

Bez prijemnog ispita, upis ovisi isključivo o ocjenama (30%) i maturi (70%). Najvažniji su Hrvatski jezik i Strani jezik na A razini koji zajedno nose 40% bodova. Matematika se polaže na B razini (15%), a izborni predmet donosi 10%.

Upravna škola iz Zagreba dominira s 288 upisanih studenata kroz 8 godina (16.5% svih upisanih). Slijede gimnazije: Klasična gimnazija Zagreb (129), X. gimnazija Ivan Supek (124), Gornjogradska gimnazija (123) i II. gimnazija (122). Struktura pokazuje mješavinu strukovnih i gimnazijskih škola, što odražava širok profil kandidata.

Upisani studenti postižu rezultate nešto iznad nacionalnog prosjeka na maturi. Najveća razlika vidljiva je kod Logike: upisani postižu prosjek 3.62 naspram nacionalnih 2.80, razlika od čak 0.82 boda. Engleski jezik je najjača strana upisanih (3.80 vs 3.70 nacionalno), dok su razlike kod Hrvatskog i Matematike umjerenije.