Sve za upis - Fizioterapija, Zdravstveno veleučilište Zagreb

Prag za upis, bodovanje, profil upisanih studenata i škole iz kojih dolaze - Fizioterapija ZVU Zagreb.

Fizioterapija ZVU Zagreb, ima kvotu od 95 mjesta, te 908 prijava u 2025. (9.6 kandidata po mjestu). To je 360 prijava manje nego 2024. godine. Prag za upis u 2025. iznosio je 451 bodova. Po broju prijava, ovaj program je #8 u Hrvatskoj.

Prag za upis je pao za 127 bodova u zadnje 3 godine (s 579 u 2023. na 451 u 2025.). Upis se boduje isključivo na temelju ocjena iz srednje škole i rezultata državne mature - nema prijemnog ispita.

Stručni studij fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu jedan je od najpopularnijih zdravstvenih programa u Hrvatskoj. S kvotom od 95 mjesta i 908 prijava u 2025. godini (9.6 kandidata po mjestu), ovaj trogodišnji stručni studij drži poziciju #8 po broju prijava na nacionalnoj razini. Prag za upis u 2025. iznosio je 451 bod, što je značajan pad u odnosu na prethodne godine. Unatoč padu broja prijava za 360 u odnosu na 2024., konkurencija ostaje visoka, a program privlači kandidate iz cijele Hrvatske.

Studij fizioterapije na ZVU-u obrazuje stručnjake za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju pacijenata s poremećajima lokomotornog sustava, neurološkim oštećenjima i drugim stanjima koja zahtijevaju fizioterapeutsku intervenciju. Program traje tri godine i završava stjecanjem stručnog naziva prvostupnik/prvostupnica fizioterapije (bacc. physioth.). Studenti kroz kurikulum prolaze anatomiju, fiziologiju, kineziologiju te specijalizirane kolegije poput elektroterapije, manualne terapije i kineziterapije, uz obveznu kliničku praksu u zdravstvenim ustanovama. Prag za upis bilježi izrazit pad: s 579 bodova u 2023. na 451 bod u 2025., što je razlika od 128 bodova u samo dvije godine. Istovremeno, broj prijava pao je s 1268 na 908. No, demografski pad broja maturanata čini ukupne brojke nepouzdanim pokazateljem interesa. Bolji je pokazatelj udio prvih izbora: od 908 prijava u 2025., čak 197 (22%) kandidata stavilo je fizioterapiju kao prvi izbor, što potvrđuje da program zadržava stabilnu bazu motiviranih kandidata. Omjer od gotovo 10 kandidata na jedno mjesto i dalje svrstava ovaj studij među najtraženije u zemlji. Bodovanje se temelji isključivo na ocjenama iz srednje škole i rezultatima državne mature, bez prijemnog ispita. Ocjene nose 30% ukupnih bodova, dok se preostalih 70% raspodjeljuje na maturalne predmete: Hrvatski jezik (B razina) 25%, Matematika (B razina) 20%, Strani jezik (B razina) 15% te Biologija kao izborni predmet 10%. Preostalih 5% odnosi se na Materinski jezik nacionalne manjine. Za kandidate koji ne polažu biologiju na maturi, bodovni potencijal je ograničen, pa je taj predmet u praksi ključan za konkurentan rezultat.

Prag za upis bilježi kontinuirani pad: 579 bodova u 2023., 570 u 2024. i 451 u 2025. godini. Pad od 128 bodova u dvije godine najizraženiji je u posljednjem ciklusu, kada je prag pao za 119 bodova u jednoj godini. To otvara priliku kandidatima koji prethodnih godina ne bi prošli selekciju.

Broj prijava pao je sa 1268 na 908, no treba uzeti u obzir demografski pad broja maturanata u Hrvatskoj. Udio prvih izbora od 22% pokazuje da petina kandidata ovaj program stavlja na vrh liste, što ukazuje na stabilnu motiviranost. Vrhunac prijava bio je 2015. s 1693 kandidata.

Sustav bodovanja ne uključuje prijemni ispit, što znači da se cjelokupna selekcija odvija na temelju ocjena (30%) i mature (70%). Biologija kao izborni predmet nosi 10% i predstavlja ključnu razliku među kandidatima sličnih rezultata na obaveznim predmetima. Kandidati iz zdravstvenih škola s visokim prosjekom ocjena imaju prednost već na startu.

Zdravstveno učilište u Zagrebu dominira s 310 upisanih studenata kroz 8 godina (17% ukupnog broja). Slijede tri zagrebačke škole za medicinske sestre: Mlinarska (263, 14.4%), Vinogradska (222, 12.2%) i Vrapče (148, 8.1%). Izvan Zagreba ističe se Zdravstvena škola Split sa 111 upisanih (6.1%).

Upisani studenti ostvaruju natprosječne rezultate iz Hrvatskog jezika na maturi (2.75 naspram nacionalnog prosjeka 2.61), dok su iz Matematike nešto ispod prosjeka (2.37 naspram 2.50). Školske ocjene upisanih konzistentno su iznad nacionalnog prosjeka u svim predmetima, s najvišom razlikom u Hrvatskom jeziku (3.92 naspram 3.56). Profil ukazuje na kandidate s jakim humanističkim i prirodoslovnim kompetencijama iz srednje škole.